O ženama su ispisani milioni stihova i napisane najljepše pjesme, naslikane najljepše slike, izvajani najljepši kipovi, pisani romani, snimani filmovi. Jer, žena je fenomen i motiv, čije tijelo i dug od postojanja do danas uzbuđuju i podstiču maštu. Žena koje je veće čudo od svih svjetskih čuda.

jemen
Jemen

Jedna od najzagonetnijih antičkih priča svakako je ona o legendarnoj kraljici od Sabe, čarobne ljepote, čije se pravo porijeklo i tačno ime još ni do danas ne zna. Prije se čini da je junakinja nekog romana, nego da je postojala u stvarnom životu. Pa ipak, njen lik krasi crkvene portale, o njoj je napisano na stotine knjiga, slikarima i kompozitorima ona je i danas inspiracija, o njoj su snimani filmovi.

Da li je uopšte postojala ta „žena sa 100 lica“, ili ona nije ništa drugo do fatamorgana istorije?

Izvjesno je da se ondašnja Saba, po svoj prilici, nalazila na jugozapadnom dijelu arapskog poluostrva, vjerovatno na teritoriji današnjeg Jemena.

Da li je moguće da je ovako bogatim i moćnim narodom vladala jedna kraljica? Pretpostavka je možda tačna. U svojoj ranoj istoriji narodi Arabije davali su, naime, primat ženama kad je trebalo pokazati političku umješnost. Brojne arapske vladarke danas su nam poznate i po imenu. Zašto onda nije i kraljica od Sabe?

Na njeno ime donekle dokazuje jedna knjiga iz XIV vijeka „Kebra Nagest“, u kojoj se pominje kraljica po imenu Makeda. I autor ove knjige, kao i drugi istoričari prije njega, polazi od toga da je monarhinja svojevremeno iz današnje Etiopije otišla u Jerusalim. Čak je i posljednji etiopski car Haile Selasije sebe smatrao 225. potomkom kraljice od Sabe. Knjiga „Kebra Nagest“ takođe tvrdi da se posjeta ove vladarke dvoru izraelskog kralja Solomona nije završila samo na odgonetanje zagonetki. I u „Bibliji“ se navodi da j ekraljica od Sabe čula za mudrog Solomona i od kralja dobila odgovore na zagonetna pitanja.

kraljica-od-sabe-kralj-solomon
Kralj Solomon i kraljica od Sabe (Makeda)

Tada, oko 1.000 godine prije naše ere, izraelski valdar je tako bio očaran njenom ljupkošću da je htio svakako da je pridobije. Ponudio joj je jako začinjena jela, ali joj je uskratio napitke bilo koje vrste. Tada se zakleo da joj  se neće približiti sve dok ona bez njegove dozvole nešto ne popije. Kraljica je prihvatila ovaj uslov svog domaćina. U toku noći, izmučena žeđu, Makeda je krišom izašla iz svoj odaje i popila pehar vode. Kad je kralj saznao za to, insistirao je da se dogovor ispoštuje. Devet mjeseci kasnije, Makeda je rodila sina po imenu Ibn Hakim. Taj „sin mudraca“ navodno je dvadeset dvije godine kasnije, uz Solomona vladao Izraelom.

Da li je ovo istina ili legenda? Nikada to nećemo saznati, kao ni to odakle potiče silno zlato koje je kraljica od Sabe donijela na dar Solomonu.

Izvor: srbijadanas.com