Iako je danas skoro potpuno zaboravljena, Stanislava Valasjevič bila je veliki sportski fenomen početkom 20. veka. Takmičila se u atletskim disciplinama, košarci, softbolu, čak i klizanju.
Osvojila je zlato u trci na 100 metara na Olimpijskim igrama 1932. i srebro četiri godine kasnije. Postavila je čak 20 svjetskih rekorda u vreme kada je ženama jedva bilo dozvoljeno da izlaze iz kuće. Nakon što se penzionisala radila je kao sportski trener u Klivlendu prije nego što je tragično nastradala 1980. godine slučajno u banci prilikom pljačke. Javnost je bila šokirana, ali je pravo iznenađenje nastalo kada su objavljeni rezultati autopsije i kada je otkrivena tajna sa kojom je Stela decenijama živjela.
Stanislava Valasjevič je rođena u Poljskoj, ali je kao mala sa roditeljima otišla u SAD, gdje je rano počela da se bavi atletikom, naročito trčanjem. Za svoj 21. rođendan, promijenila je ima u Stela Volš i uzela američko državljanstvo nastanjujući se u Klivlendu. Ipak, bez obzira na to, na Olimpijskim igrama se takmičila za svoju rodnu Poljsku, piše portal Allday.com.
“Najbrža žena na svijetu”
Stela Volš je uskoro postala poznata širom svijeta kao “najbrža žena na svijetu”. Tokom ’30-ih suvereno je vladala u većini trkačkih disciplina osvojivši zlato na Olimpijadi u Los Anđelesu 1932. godine u trci na 100 metara sa rezultatom 11,9 što je bio novi svjetski i olimpijski rekord. Učestvovala je i u disciplini bacanje diska, gdje je osvojila 6. mjesto sa 33,60 metara.
Nakon toga ređali su se uspjesi i nije bilo većeg svjetskog takmičenja na kome ova sportistkinja nije učestvovala – Evropska prvenstva, Svetska prvenstva, Olimpijske igre… Osim što je dominirala u trkačkim disciplinama Stela je pobjeđivala i u bacanju diska i koplja, skoku udalj, softbolu, a oprobala se i u klizanju. Oborila je 51 rekord Poljske, 18 svetskih i 8 evropskih rekorda.
Posle decenije ispunjene trijumfima Stela Volš se povukla iz takmičenja i počela da radi kao sportski trener. Kratko je tokom 1947. godine bila udata za američkog boksera Nila Olsona.
U kasnijim godinama Stela se zaposlila u jednom baru u Klivlendu. Iako već zagazila u sedmu deceniju života i dalje je imala atletski građeno tijelo i bila u punoj kondiciji. Ipak, kosa joj je počela da opada i nosila je periku.
Njen život tragično je okončan 4. decembra 1980. godine kada se slučajno zadesila u banci prilikom pljačke. Bio je ovo šok za sve poštovaoce ove sportistkinje.
Međutim, pravo iznenađenje tek je slijedilo…
FOTO: WIKIPEDIAVelika tajna Stele Volš
Tokom cijele karijere Stele Volš kružile su priče o njenoj seksualnosti, ali su se one više odnosile na nevjerovatna dostignuća i činjenicu da je izgledala muškobanjasto. Nikakvi dokazi koji bi potvrdili da ona vara zapravo nisu postojali.
A onda se dogodio šok! Na autopsiji je ustanovljeno da Stela Volš ima muške polne organe, ali i neka ženska obilježja! Riječ je bila o genetskom poremećaju poznatom kao mozaicizam prilikom kog u organizmu postoje obe kombinacije hormona XX i XY.
Islednik Semjuel Gerber je konstatovao da je Volš imala vaginu i mali nerazvijeni i nefunkcionalan penis i da nije imala matericu. Kako bi suzbio veličinu skandala koji je ovo otkriće izazvalo u javnosti, Greber je pokušao da objasni ovaj neobičan medicinski fenomen.
– Društveno, kulturno i pravno, Stela Volš je bila prihvaćena kao žena 69 godina. Živjela je i umrla kao žena – istakao je islednik.
Ipak, kontroverze su ostale sve do danas. Pokrenuta je dugogodišnja diskusija o brisanju Stele Volš sa spiska nosilaca olimpijskih medalja, ali su kasnije savremenija medicinska ispitivanja pokazala da osobama rođenim sa mozaicizmom nije moguće odrediti biološki pol već da je presudno to kako su odgajane.
