Naplativost alimentacije u Republici Srpskoj je ispod 10 odsto, alarmantni su podaci terenskog rada Udruženja jednoroditeljskih porodica “Ponos” iz Banjaluke.
Kažu da iako mnogi roditelji imaju i pravosnažne i izvršne sudske presude, mehanizma naplate nema. Ni osnivanja alimentacionog fonda koji bi donekle pomogao samohranim roditeljima nema uskoro na vidiku.
“I sama spadam u taj procenat. Pored svih napora koje sam zadnjih šest godina uradila s pravne strane da omogućim da moja djeca primaju alimentaciju, nisam uspjela. Teško je bez alimentacije, s jednom platom, još ako ste podstanar i imate dva školarca”, priča Maja Ulićević, predsjednica Udruženja “Ponos”.
Smatra da suprižnici, misleći da se na ovaj način svete bivšim partnerima, u stvari uništavaju svoju djecu, prave od njih socijalno ugroženu kategoriju i na taj način ta ista djeca postaju direktno žrtve socijalnodruštvenog sistema.
Kaže da je najveći problem naplaćivanje alimentacije kod osobe koja ne radi, te ne posjeduje nikakvu nekretninu fiktivno samo na papiru.
“Recimo, imamo pravosnažnu i izvršnu odluku za jednu alimentaciju koja je na papiru preko 500 KM, ali je dijete nikada nije primilo, a vjerovatno ni neće, dok se u isto vrijeme majka djeteta bori na hiljadu strana da zaradi osnovno za život i često se dešava da je dijete ne viđa po cijeli dan. Tako dijete nema nijednog roditelja, a ni finansijsku sigurnost”, priča Dijana Miljanović iz Udruženja “Ponos”.
Kaže da su djeca zakinuta po mnogim osnovama, jer je alimentacija njihovo pravo. Nezaposleni roditelji se snalaze kako znaju i umiju, rade honorarno, za nadnicu, a čak i oni koji imaju posao ponekad rade dva posla.
Iz Centra za socijalni rad Banjaluka kažu da, kada su u pitanju alimentacije, najčešće se javljaju majke koje dolaze s presudama koje su izvršne, ali se ne sprovode.
“Radi se o većem broju uglavnom majki, gdje je presudom o razvodu braka određena obaveza izdržavanja od strane drugog roditelja. Mi ih savjetujemo da pokrenu postupak izvršenja, koji se pokreće kod Osnovnog suda”, ističe Jadranka Štrkić, pravnik u Centru za socijalni rad Banjaluka.
Dijana Sajić iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka kaže da je, uvažavajući potrebu da se djeca u BiH adekvatno zbrinu i osiguraju im se osnovna prava u zadovoljenju minimalnih životnih potreba, i od strane institucionalnog sektora (centara za socijalni rad) i nevladinog sektora prema vlastima RS upućen apel za ustanovljenje fonda za izdržavanje djece.
Stav centra je da bi alimentacioni fond garantovao socijalnu sigurnost djece kojima je određeno izdržavanje od strane drugog roditelja.
Iz Ministarstva pravde RS kažu da izmjene Porodičnog zakona nisu planirane ove godine i da se o aktivnostima u vezi s osnivanjem alimentacionog fonda ne može uskoro govoriti.
