Mislili ste da na Mjesecu ne vreba opasnost? Prevarili ste se, jer za početak, tu je lunarna prašina! Pogledajte šta još niste znali o Mjesecu!
Po Mjesecu je do sada hodalo 12 ljudi. Posljednji u nizu bio je Harison Šmit, astronaut misije “Apolo 17” koji je sletio na Mjesec 11. decembra 1972. godine. Od tada, Mjesec posjećuju samo bespilotne svemirske letjelice.
Dok na zemljin satelit ponovo ne kroči ljudska noga, pročitajte 5 zaista nevjerovatnih činjenica o Mjesecu!
1. Opasnost vreba iz mjesečeve prašine
Jedna od najopasnijih stvari na Mjesecu je lunarna prašina. Ona je sitna kao brašno, ali veoma gruba. Zahvaljujući toj teksturi i slaboj gravitaciji, ona je se nalazi apsolutno svuda na Mjesecu.
NASA je doživjela brojne probleme uzrokovane lunarnom prašinom. Pošto je sitan i oštar, ponaša se kao brusni (šmirgl) papir i jako brzo haba čizme astronauta. Takođe, dospjela je i u svemirske letjelice, skafandere astronauta, pa čak i u njihova pluća nekoliko. Pretpostavlja se da bi lunarana prašina mogla da probuši astronautsko odijelo ukoliko bi joj ono bilo izloženo u dužem vremenskom periodu.
2. Na Mjesecu se dešavaju potresi kao i na Zemlji ali…?
Iako je Mjesec praktično mrtav komad stijene s vrlo malo geološke aktivnosti, na njemu se s vremena na vrijeme, kao i na Zemlji, ali i drugim planetama pa čak i zvjezdama, dešavaju potresi. Postoje četiri vrste potresa na Mjesecu – prva tri tipa su duboki potresi koje uzrokuju sudari meteorita ili toplinski potresi uzrokovani sunčevom toplotom, a oni su relativno bezopasni. Četvrta vrsta ipak može biti vrlo neprijatna. Riječ je o “plitkim” potresima koji mogu biti jaki do 5,5 stepeni po Rihteru i traju i po 10 minuta.
Naučnici još uvijek nisu sigurni kako su potresi na Mjesecu uopšte mogući. Potrese na Zemlji najčešće uzrokuju tektonske ploče, koje na Mjesecu ne postoje…
3. Tone smeća!
Ljudi gdje god da odu ostavljaju za sobom neko smeće, bilo da se radi o pikniku na Zemlji, ili posjeti Mjesecu. Tokom vremena, astronauti koji su posjetili Mjesec prema nekim procjenama, ostavili su nevjerovatnih 181.437 kg vještačkih materijala!
Ruku na srce, astronauti nisu bacali okolo kore od banana, plasitčne boce ili limenke.
4. Umalo da bude planeta!
Ako nekoga pitate šta je Mjesec, gotovo svi će vam odgovoriti isto: on je mjesec, misleći na prirodni satelit drugih planeta. Ipak neki stručnjaci se neće složiti s ovom tvrdnjom. Već neko vrijeme u naučnim krugovima kruže priče o tome kako bi Mjesec trebalo posmatrati kao planetu, a ne kao obični satelit, a jedan od razloga je taj što je on daleko najveći mjesec u odnosu na svoju planetu u našem Sunčevom sistemu.
5. Na Mjesecu su posmrtni ostaci čovjeka!
Legendarni Eugen Šomejker, poznati astronom i geolog bio je odgovoran za naučno istraživanje kosmičkih uticaja i uspostavljanje metoda i tehnika koje su astronauti koristili za istraživanje Mjeseca.
On je i sam želio da postane astronaut, ali je odbijen zbog manjeg medicinskog problema. To je ostala njegova najveća želja, pa je NASA nakon njegove smrti, Eugenov pepeo poslala na Mjesec Lunar Prospectorom 1998. godine. Njegov pepeo je danas razasut po Mjesecu, pomiješan s lunarnom prašinom.
Izvor: prva.rs
