Filmska diva Greta Garbo rođena je na današnji dan 1905. u Stokholmu.

Greta Garbo rođena je kao Greta Lovisa Gustafson 18. septembra 1905. godine u Stokholmu kao treće i posljednje dijete skromnih seljaka Ane i Karla Gustafsona. Njeni roditelji bili su toliko siromašni da su im, dok je još bila u porodilištu, predlagali da djevojčicu daju na usvajanje. Oni su to kategorično odbili i tako je buduća velika filmska diva odrastala u nemaštini.

Taj kompleks siromaštva, po riječima Berija Parisa, autora biografije Grete Garbo, glumicu je progonio ieo život. Živjela je u predgrađu Stokholma, u skromnom stanu bez tople vode. Odrastajući u bijedi, tiha i povučena, Greta je maštala o tome da postane velika glumica, pa je još kao djevojčica počela da glumi u školskim predstavama. Kada je njen otac umro 1919. godine od tuberkuloze, Greta je morala da napusti školu i da počne da radi sa 14 godina. Prvo se zaposlila kao pomoćnica u brijačnici, a kasnije je radila u butiku na odjeljenju za prodaju šešira. Gretino lice uskoro je osvanulo na stranicama prodajnih kataloga, a nakon toga i u reklamama.

Rasla je u siromaštvu / foto: vikipedijaRASLA JE U SIROMAŠTVU / FOTO: VIKIPEDIJA

Imala je 16 godina kada je upisala pozorišnu akademiju gde su joj prognozirali uspješnu karijeru. Ubrzo je upoznala tada slavnog reditelja Morica Stilera koji Gretu, nakon što ju je natjerao da smrša desetak kilograma, angažuje u filmu „Legenda o Gesti Berlingu”.

Na putu ka zvijezdama, morala je da smisli i ime koje će biti u skladu sa njenim likom i djelom: božanstveno. Postoji nekoliko verzija kako se došlo do prezimena Garbo, ali najvjerovatnija je ona po kojoj je Stiler izabrao prezime Garbo koje na norveškom jeziku označava nimfu ili šumskog duha. Koliko je Stiler imao visoko mišljenje o njoj govori i njegova izjava da ona ima lice kakvo se pred kamerama pojavljuje jednom u stotinu godina. Prekretnica u njenoj karijeri dogodila se 1924. godine u Berlinu kada je upoznala Luisa Majera, čelnika filmske kompanije MGM, koji je, kao i mnogi, bio oduševljen njenom ljepotom. Tako se Garbo iste godine našla u Holivudu. Prvim snimljenim filmom „Bujica”, Greta nije privukla pažnju američke publike.

Pala je u depresiju, ali ni poslije, kada je već postala velika zvijezda, sve do definitivnog napuštanja filma, u Holivudu se nije dobro osjećala. Publiku je osvojila tek trećim filmom „Put i đavo”, i to ljubavnim scenama s Džonom Gilbertom, koji joj je kasnije bio ljubavnik i nesuđeni suprug. Takav erotičan naboj na filmskom platnu američka publika do tada nije vidjela. Za razliku od filma, gdje se oblačila ženstveno i glamurozno, u privatnom životu oblačila se poput muškaraca: nosila je pantalone, muške jakne, košulje, kravate i ravne cipele. Nikada nije pratila modne trendove i doslijedno se držala svog stila oblačenja.

Kao Ana Karenjina / foto: youtubeKAO ANA KARENJINA / FOTO: YOUTUBE

Filmovi „Ana Karenjina” i „Mata Hari” osigurali su joj kultni status. Glumila je u holivudskim hitovima tridesetih godina i imala četiri nominacije za Oskara i to za filmove „Romansa”, „Ana Kristi”, „Dama s kamelijama” i „Ninočka”. Širinu glumačkog talenta i osjećaj za filmski ritam pokazala je parodično-romantičnom ulogom u „Ninočki” 1939. godine (film je reklamiran sloganom „Garbo se smije!”), kojom je postigla svjetski uspjeh. Godine 1954. dobila je Oskara za životno djelo.

Veći dio života pratile su je glasine da podjednako voli muškarce i žene, možda čak žene i više. Imala je afere sa pripadnicima oba pola i nikada se nije udavala. Na njenom spisku našli su se glumac Džon Gilbert, koga je ostavila pred oltarom 1926. godine, fotograf Sesil Biton i biznismen Džordž Šle.

Od žena, zavela je čudesnu Marlen Ditrih, glumicu Luiz Broks, spisateljicu Mercedes de Akosta, a čaršijom su kolala i nagađanja da je u krevetu ugostila i baronicu Olgu de Rotšild i prijateljicu iz studentskih dana Mimi Polak.

O vezi Mimi i Grete govori se u knjizi Tina Andresona koja se temelji na pismima koje su razmjenjivale. Greta Mimi naziva „malom mimozom“, a kada joj je ona u odgovoru napisala da očekuje dijete, Garbo je napisala:“Uvijek sam mislila da smo nas dvije – jedno“. Kada je Mimi postala majka, Garbo je napisala da je nevjerovatno ponosna što je postala otac. Istovremeno, kolale su priče da je imala ljubavnu vezu s Klerkom Geblom, a navodno je njen ljubavnik bio i grčki brodovlasnik Aristotel Onazis.

Jedna od najbolje čuvanih tajni je ona o ljubavnoj vezi između dvije velike filmske dive Marlen Ditrih i Grete Garbo. Američka novinarka Dajan Meklilan napisala je knjigu „Djevojke: Greta i Marlen”. Autorka ističe da je ova veza od samog početka bila obavijena velom tajni. Greta je od svojih prijateljica očekivala diskreciju i lojalnost. Dogovor je prekršila Marlen, što je Greta protumačila kao izdaju. Sve je otišlo toliko daleko da su obje zvijezde negirale i samo poznanstvo.

Greta i Marlen / foto: vikipedijaGRETA I MARLEN / FOTO: VIKIPEDIJA

Bilo je to u Berlinu 1925. godine, kada je mlada Šveđanka zastala u njemačkoj prestonici koja se polako oporavljala od Prvog svjetskog rata, a noćni život je cvjetao. Greta je najviše voljela da izlazi u kabare „Beli miš”, glavno sastajalište homoseksualaca i lezbejki. Za oko joj je zapala jedna mlada balerina. Pričalo se da je samo za Gretu Marlen odigrala erotikom nabijen tango, a da je ona zamolila Stilera da joj udijeli malu ulogu u filmu koji su upravo snimali. Šezdeset godina su se njih dvije pretvarale da se ne poznaju. Ni Greta ni Marlen nisu htjele da naprave kompromis – ostale su na suprotnim stranama, uprkos međusobnoj privlačnosti.

Umrla je u Njujorku 15. aprila 1990. godine. Povodom sto godina od njenog rođenja u septembru 2005. godine, Švedska je štampala seriju poštanskih markica s njenim likom. Prema holivudskim mjerilima, bila je nekomunikativna i tajanstvena, što joj je donijelo nadimke „švedska sfinga” i „misteriozna strankinja”. Garbo je od javnosti skrivala i podatke o svojoj imovini. Koliki je stvarni iznos saznalo se tek poslije otvaranja testamenta 1990. godine, kada je svu svoju imovinu ostavila nećaki. Ostavština je iznosila 55 miliona američkih dolara, što u dionicama, što u nekretninama, ali i u novcu.

Ipak, Gretina uloga života nije bila ni Karenjina, ni kraljica Kristina, ni dama sa kamelijama, već uloga, ali prava, agenta britanske tajne službe MI-6!

Kao Mata Hari / foto: youtubeKAO MATA HARI / FOTO: YOUTUBE

U svijet špijunaže Gretu je uveo producent Aleksandar Korda, s kojim se upoznala krajem 1939. Kordina filmska kompanija snimala je u Britaniji s Gretom ‘Bagdadskog lopova’. Zbog rata je cijela produkcija morala da se preseli u Holivud, a Korda je za lijepu glumicu pripremio osjetljivu misiju: da prikupi što više informacija o švedskom industrijalcu Akselu Vener-Grenu, koji je bio na američkoj crnoj listi.

Ovaj multimilioner bio je prijatelj Hermana Geringa, simpatizer nacista, a, vjerovalo se, i njihov finansijer. Tokom putovanja po Evropi glumica je sakupljala podatke o finansijerima i simpatizerima nacista, uglavnom dobrostojećim ljudima kojima je laskalo da budu u društvu velike holivudske dive. Ali Greta je imala još veće ambicije – da ubije Hitlera! Svoju želju povjerila je bliskom prijatelju Semu Grinu.

Hitler se palio na mene, prije rata mi je slao pisma i pozivao me da dođem u Njemačku. Da rat nije počeo tako iznenada, otišla bih tamo, ponijela pištolj i ubila ga. Ja sam jedina osoba koja bi to mogla da uradi jer niko ne pretresa Gretu Garbo!“

Špijunske aktivnosti, tvrdi biograf Dejvid Bret, u potpunosti objašnjavaju Gretin „misteriozni nestanak“ iz Holivuda. Poslije neuspjeha filma „Žena s dva lica“ (1941) s ekrana se povukla jedna od najharizmatičnijih glumica u istoriji sedme umjetnosti. Prestala je da glumi na platnu, ali je u tajnosti igrala veliku ulogu – holivudske Mata Hari.

Izvor: prva.rs