Neki od korisnika Narodne i univerzitetske biblioteke RS (NUB RS) u Banjaluci bili su iznenađeni kada im je na kućna vrata pokucao poštar sa opomenom za vraćanje posuđene knjige u kojoj se navodi da će, ukoliko ista ne bude vraćena, biti tuženi.

Iz NUB RS, pak, poručuju da se i kod njih, kao i u svakoj drugoj biblioteci, pojavljuje problem nevraćanja posuđenih knjiga, kao i da je ovo jedna od mjera kojima žele povećati broj onih koji vraćaju knjige u predviđenom roku.

“Poštarka mi je na vrata donijela plavu opomenu iz biblioteke da ću, ukoliko ne vratim knjigu za sedam dana, biti tužena. Bila sam u šoku jer je prošlo dva mjeseca, možda manje, kako je roman bio kod mene, a do tada sam sve knjige vraćala redovno”, kazala nam je jedna Banjalučanka.

Dodala je da, pošto je u pitanju obiman roman, pored posla nije stigla da ga pročita za mjesec dana, te napomenula da ne opravdava sebe što je kasnila sa vraćanjem knjige, ali da joj je, takođe, neshvatljivo da prijete tužbom i da pri tome plaćaju poštarinu.

“Smatram da su im danas, kada imaju telefone i mejlove čitalaca, suvišni troškovi nepotrebni. Čitaoci se ne bune kada u biblioteci nemaju knjiga koje im trebaju za diplomski rad ili uopšte za čitanje, a čim čitaoci kasne mjesec, prijete im tužbom”, kazala je ona.

Ipak, Ljiljana Petrović-Zečić, direktorica NUB RS, navodi da ne žele stvarati neugodne situacije između ove institucije i čitalaca, ali da problem sa nemarnim korisnicima moraju nekako riještiti.

“U svakoj biblioteci pojavljuje se problem sa nevraćanjem knjiga i gotovo svugdje je praksa da bibliotekari u nekim vremenskim intervalima šalju opomene korisnicima. Neki korisnici prosto zaborave da vrate knjige, neki ih izgube, a neki posude nekom drugom, dok ima i onih koji ne žele da ih vrate”, istakla je Petrović-Zečićeva.

Rok za vraćanje jedne knjige je 15 dana, dok korisnici dva posuđena djela mogu zadržati mjesec dana. Pri tome, navodi Petrović-Zečićeva, ukoliko žele, čitaoci mogu produžiti rok za vraćanje knjige ako to jave zaposlenima u biblioteci.

“Pored toga što smo dužni da dajemo knjige našim korisnicima, dužni smo i da čuvamo i zaštitimo naš fond, te moramo da pribjegavamo određenim mjerama kako bismo podsjetili čitaoce da su dužni da posuđenu literaturu i vrate”, navela je ona.

Istakla je da prije slanja pomenute opomene telefonski pozivaju korisnike, ukoliko su brojevi koje imaju validni.

“Možda ovako to sve zvuči pomalo grubo kada kažemo opomena našim korisnicima, ali mi smo tu da zajedno sarađujemo i ukoliko se ispoštuju neki naši rokovi, sigurno neće biti potrebe za bilo kakvom tužbom, što do sada nije ni bilo”, rekla je Petrović-Zečićeva.

Podsjetila je da je upravo zahvaljujući ovim opomenama broj onih koji zaborave ili jednostavno ne žele da vrate knjige iz godine u godinu sve manji.

Izvor: Nezavisne