Izliv krvi u mozak je tip moždanog udara. Uzrokuje ga pucanje arterije u mozgu i izlivanje krvi u okolna tkiva. Ovo krvarenje ubija moždane ćelije.

Šta se dešava tokom moždanog krvarenja?

Kada krv uslijed traume mozga iritira tkiva, dolazi do oticanja. To je takozvani cerebralni edem. Krv se sakuplja u masu koja se zove hematom. Ovako se povećava pritisak na obližnje moždano tkivo, i smanjuje se protok krvi i ubijaju moždane ćelije.

Do krvarenja može da dođe u mozgu, između mozga i membrana koje ga pokrivaju, između slojeva koji pokrivaju mozak ili između lobanje i tih slojeva.

Šta uzrokuje izliv krvi u mozak?

Postoji nekoliko faktora rizika i uzroka. Najčešći su:

  • Velika trauma. Povreda je najčešći uzrok krvarenja u mozgu kod ljudi ispod 50 godina starosti.
  • Visok krvni pritisak. Ovo hronično stanje može, tokom dužeg vremenskog perioda, oslabiti zidove krvnih sudova. Ako se ne liječi, visok krvni pritisak je glavni uzrok izliva krvi u mozak koji se može preventirati.
  • Aneurizma. Aneurizma predstavlja balončić koji se javlja na oslabljenim dijelovima zidova krvnih sudova. Aneurizma može da pukne i dovede do izlivanja krvi u mozak, što dovodi do moždanog udara.
  • Anomalije krvnih sudova. Slabosti na krvnim sudovima u i oko mozga mogu da budu urođeni, a najčešće se otkriju tek kada osoba osjeti simptome.
  • Amiloidna angiopatija. To je poremećaj na zidovima krvnih sudova koji se ponekad javlja sa starenjem. Može izazvati mnoga mala, neprimjećena krvarenja prije nego što uzrokuje jedno veliko krvarenje.
  • Poremećaji krvi ili krvarenja. Hemofilija i anemija srpastih krvnih zrnaca može da doprinese smanjenju nivoa krvnih pločica (trombocita).
  • Oboljenje jetre. Ovo stanje je povezano sa povećanim krvarenjem.
  • Tumor na mozgu.

Koji su simptomi moždanog krvarenja?

Simptomi moždanog krvarenja mogu da variraju. Oni zavise od mjesta krvarenja, težine krvarenja, kao i količine tkiva u koje se krv izliva. Simptomi mogu da se jave iznenada ili vremenom. Mogu se postepeno pogoršati ili iznenada pojaviti.

Ako imate bilo koji od sljedećih simptoma, možda imate moždano krvarenje: odmah pozovite hitnu pomoć ili idite u hitnu jer moždani udar može imati smrtni ishod. Simptomi su:

  • iznenadna jaka glavobolja
  • napadi
  • slabost u ruci ili nozi
  • mučnina ili povraćanje
  • smanjena budnost; letargija
  • promjene u čulu vida
  • peckanje ili utrnulost
  • teškoće sa govorom ili razumijevanjem govora
  • otežano gutanje
  • teškoće sa pisanjem ili čitanjem
  • gubitak finih motornih vještina, podrhtavanje ruku
  • gubitak koordinacije
  • gubitak ravnoteže
  • promjene u čulu ukusa
  • gubitak svijesti

Imajte na umu da mnoge od ovih simptoma često izazivaju i druge bolesti.

Kako se liječi moždano krvarenje?

Kada odete kod ljekara, on će utvrditi koji dio mozga je ugrožen, na osnovu vaših simptoma.

Ljekari mogu naručiti niz ispitivanja, kao što je CT skeniranje, koji služe da se otkrije unutrašnje krvarenje ili akumulacija krvi, ili mogu naručiti magnetnu rezonancu. Neurološko ispitivanje ili ispitivanje očiju, mogu da prikažu oticanje optičkog nerva. Analize krvi i lumbalna punkcija takođe mogu biti potrebni.

Liječenje krvarenja u mozgu zavisi od mjesta i obima krvarenja. Nekada je potrebna operacija da se ublaži oticanje i spriječi krvarenje. Lijekovi koji se pacijentima daju uključuju lijekove protiv bolova, kortikosteroide, diuretike i oni služe da se smanji oticanje. Antikonvulzivi se koriste za kontrolisanje napada. Po potrebi se daju transfuzija i infuzija.

Da li ljudi mogu da se oporave od moždanog krvarenja i da li postoje moguće komplikacije?

Koliko dobro pacijent reaguje na krvarenje mozga zavisi od veličine krvarenja i količine oticanja.

Neki pacijenti se potpuno oporave. Moguće komplikacije obuhvataju moždani udar, gubitak moždane funkcije, ili neželjena dejstva lijekova ili liječenja. Moguća je smrt, i do nje može brzo doći, uprkos brzoj medicinskoj pomoći koja se pruži pacijentu.

Može li se spriječiti moždano krvarenje?

Pošto su većina moždanih krvarenja povezana sa određenim faktorima rizika, možete minimizirati rizik na sljedeće načine:

Liječite visok krvni pritisak. Istraživanja pokazuju da 80% pacijenata koji su iskusili cerebralno krvarenje  imaju problema sa visokim krvnim pritiskom. Najvažnija stvar koju možete da uradite je da kontroliše svoj pritisak kroz ishranu, vježbanje i lijekove.

Nemojte pušiti.

Nemojte koristiti drogu. Kokain, na primjer, može da poveća rizik od krvarenja u mozgu.

Vozite pažljivo, i vezujte pojas.

Ako vozite motor, uvijek nosite kacigu.

Razmislite o korektivnoj operaciji. Ako patite od poremećaja kao što su aneurizme, možete da ih operišete prije nego što vam se desi moždano krvarenje, dakle možete ga preventirati.

Budite oprezni sa coumadin-om (vrsta lijeka protiv zgrušavanja krvi). Ako uzimate ovaj lijek, koji se naziva i varfarin (na kutiji piše farin) pratite redovno stanje svoje krvi u saradnji sa vašim ljekarom.

Izvor: planetazdravlja.com