Mrki medvjed, vrsta kojoj je pripadala nesrećna zvijer koja je danas zalutala u Banjaluku, nalazi se na Crvenoj listi zaštićenih vrsta flore i faune Republike Srpske.
Ursus arctos – to mu je latinski naziv.
Podaci govore da je u zapadnoj Evropi mrki medvjed praktično istrebljen, a preostale populacije su male, međusobno odvojene i u nestajanju. Stabilne populacije mrkog medvjeda održane su u centralnoj i istočnoj/jugoistočnoj Evropi (dakle kod nas) i u Skandinaviji.
Kod nas medvjed živi u skoro svim višim predjelima, a pogotovo u Nacionalnom parku Sutjeska, zatim u zapadnom dijelu RS i BiH – planinama Vitorog, Klekovača, Grmeč. Mrkog medvjeda možete sresti i na obroncima Vlašića, Lisine ili Kozare.
Naučnici kažu da ograničena veličina raspoloživog staništa i velik prostor potreban za život svakog medvjeda, onemogućavaju značajniji rast populacija, zbog čega se ovaj medvjed svrstava u retke i zaštićene vrste. Navodi se i da je evropski mrki medvjed mirniji i radije izbjegava ljude, ali ženke znaju postati opasne u vrijeme odgajanja mladih.
Iako izgleda nezgrapno, mrki medvjed je veoma spretan. Većina mrkih medvjeda teška je između 130 i 300 kilograma (ovaj banjalučki imao je oko 120 kilograma).
„Više je upućen na biljnu nego na životinjsku hranu mada jednostavno jede sve što je jestivo. Obožava med, a sa vremena na vrijeme uhvati i neku ribu. Ako je navikao na životinjsku hranu postaje grabljivac u pravom smislu te riječi. Tada progoni sve veće životinje (ovce, konje i različitu divljač). Zimu provodu u snu u svom brižljivo spremljenom brlogu, gdje ženka tokom zime donosi na svijet 1-3 mečeta“, stoji u opisu načina života mrkog medvjeda.
Ko je pustio medu?
Predsjednik Lovačkog saveza Republike Srpske, Vukašin Vojinović, rekao je danas kako je ovog medvjeda navjerovatnije neko odgajao i hranio, a zatim ga iz nekog razloga pustio. Životinja, naviknuta na ljude, počela je da luta naseljima između Banjaluke i Gradiške. Slično objašnjenje za medino ponašanje dao je i sekretar Lovačkog udruženja Manjača, a Kontakt je od jednog Banjalučanina doznao sličnu priču – medvjeda je, navodno, odgajao jedan lovac.
Prema Članu 6. Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja Republike Srpske zabranjeno je „uzgojenu ili othranjenu divlju životinju izložiti slobodnoj prirodi ili je ondje naseliti, ako nije pripremljena za preživljavanje u takvom životnom prostoru“.
U Članu 7 istog Zakona kaže se da je zabranjeno držati kao kućne ljubimce „životinje koje su zaštićene, divlje životinje, te životinjske vrste i pasmine opasne za život ljudi“.
Zakon posebno propisuje i usmrćivanje životinja.
Prema Članu 14. usmrćivanje životinja može se sprovesti, ako je životinja opasna za okolinu – a to je, kako smo saznali danas, procijenjeno u slučaju medvjeda iz Banjaluke.
Zakon predviđa da napuštene i izgubljene životinje „skupljaju zaposleni u higijeničarskoj službi tako da životinji nanose najmanje boli i patnji i predaju ih u prihvatilišta za životinje“.
„Ako je pronađena divlja životinja, higijeničarska služba je obavezna da najbližem lovačkom društvu podnese zahtjev za njeno vraćanje u prirodu ako je to moguće, ili u suprotnom životinju preda najbližem zoološkom vrtu koji je opremljen za njeno primanje. Ukoliko ni zoološki vrt nije u mogućnosti da primi životinju, ona se usmrćuje. Ako je pronađena posebno zaštićena divlja životinja, obavještava se organ državne uprave nadležan za poslove zaštite prirode i životne sredine, koji donosi odluku o daljem postupku“ – sve to piše u Zakonu.
Za životinju, koja je postala vijest dana u Banjaluci, odluka izgleda nije bila povoljna.
https://www.youtube.com/watch?v=Cqg6cuNPpI0
