Zašto je voće zdravo? Kako se pravilno pere voće? Kojim redoslijedom treba davati voće bebama?
Voće se jede svježe ili smrznuto, sirovo, kuvano, pečeno ili sušeno (šljiva, kajsija, smokva). Tokom cijele godine jedu se različiti proizvodi od voća: kompot, džem, sokovi, marmelada, slatko, pekmez i žele. U sočno voće spadaju: jabuka, kruška, breskva, kajsija, šljiva, jagoda, malina, narandža, mandarina, grožđe, ribizle, smokve… Jezgrasto (ljuskasto) voće (orah, lješnik, badem, pistaći) se rjeđe jede i to samo u maloj količini. U ishrani se koriste i plodovi samoniklih biljaka: kupina, borovnica, šumska jagoda i šipak.
Zašto se voće za bebu kuva?
Većina pedijatara preporučuje da se voće koje dajete bebi kuva dok beba ne napuni osam mjeseci. Banana i avokado su izuzetak. Kuvanjem voće postaje svarljivije, te se na taj način smanjuje mogućnost nastanka stomačnih tegoba kod bebe. Kožuru voća uvijek treba odstraniti, naročito kad se sprema za bebe mlađe od osam mjeseci. Ipak, treba napomenuti da postoje i pedijatri koji smatraju da voće uopšte ne treba kuvati.
Zašto je voće zdravo?
Voćem se u organizam unose tečnost (voda), vitamini, minerali, oligoelementi, organske kiseline, mirišljave materije, biljna vlakna i malo bjelančevina i masti. Sadržaj pojedinih sastojaka i njihov međusobni odnos zavise od vrste voća, stadijuma njegove zrelosti, klimatskih uslova u kojem je odgajano i primijenjenih agrotehičkih mjera u njegovoj proizvodnji. Sastav voća određuje organoleptičke osobine i biološku vrijednost, a specifičan je za svaku vrstu i sortu. Sočno voće sadrži veliku količinu vode, malo bjelančevina i masti, ugljene hidrate, organske voćne kiseline, eterična ulja, minerale, vitamine i biljna vlakna. Ima malu energetsku vrijednost.
.jpg)
Vitamina C ima najviše u limunu, narandž, mandarini, ribizli, grožđu, jagodama, malinama, borovnici, kupini, kajsiji, breskvi, grejpfrutu i šipku. I relativno male količine svježeg voća zadovoljavaju dnevne potrebe djece. Primjera radi, 100 g svježih jagoda sadrži od 25 do 60 mg vitamina C. Kuvanjem se razara znatna količina vitamina C iz voća.
Beta-karotena (provitamin A) ima u kajsiji, breskvi, grožđu i svim vrstama žutog voća, štiti ćelije od štetnog djelovanja slobodnih radikala – ima zaštitnu ulogu.
Gvožđa ima u malini, kupini, breskvi, kajsiji, borovnici, jagodama, suvoj šljivi i jezgrastom voću. Gvožđe se slabije apsorbuje iz voća nego iz hrane životinjskog porijekla.
Biljnih vlakana ima u svježem voću. Nedovoljan unos ovih materija tokom dužeg vremenskog perioda smatra se značajnim činiocem nastanka gojaznosti, dijabetesa, koronarne bolesti i zubnog karijesa. Neophodno je za normanlu peristaltiku crijeva, a pektin povoljno djeluje kod djece sa akutnim prolivom. Sočno voće nema holesterola. Organske kiseline i eterična ulja voću daju specifičan miris i osvježavajući ukus.
Kako se pere voće?
Prije jela voće treba dobro oprati pod mlazom tekuće hladne vode. Tako se uklanjaju prašina i druga prljavština. Jagodičasto voće treba pažljivo prati da se ne ošteti. Hemikalije kojim se voće prska ne mogu se odstraniti pranjem, pa se stoga majkama savjetuje da oljušte voće koje pripremaju za bebu. Breskve, kajsije i šljive se lakše ljušte kada se najprije potope oko minut u vrelu vodu, a zatim u hladnu. Voće treba pripremiti neposredno prije jela jer oljušćeno na vazduhu mijenja boju i gubi se dio vitamina C.
Kada se bebi daju određene vrste voća?
Jagodičasto, citrusno i jezgradsto voće daje se bebi tek poslije prvog rođendana zbog moguće alergijske reakcije. To se posebno odnosi na djecu iz porodica u kojima ima alergijskih oboljenja. Sve ostale vrste pogodne su za ishranu odojčadi starijih od šest mjeseci.
Bebama se voće najprije daje pasirano, zatim gnječeno i najzad sitno sjeckano. Pravilo je da se prvo daje samo jedna vrsta voća, a poslije intervala od najmanje 3 do 5 dana druga. Kasnije se daju mješavine više vrsta voća – bez dodatka šećera! Obično se koristi kao užina, jer ima malu kalorijsku gustinu i nije kompletan obrok.
Oprez!
Roditeljima je neophodno skrenuti pažnju na to da maloj djeci ne treba u ruke davati orah, lješnik, cijelo zrno grožđa, kikiriki, kao ni veće komade mrkve, mesa i tvrde bombone. Dijete može da ih stavi u usta, da se zagrcne i da ih udahne u disajne puteve. Zato i kada počnu samostalno da se hrane, bolje je da djeca jedu pod nadzorom majke ili nekog od odraslih ukućana!
Kupovina i čuvanje voća
Kada se kupuje svježe voće, posebnu pažnju obratite na to da ono nije oštećeno, zaprljano, da nije počelo da truli ili da buđa. Gledajte boju, provjerite miris i čvrstinu ploda. Nemojte kupovati nezrele kao ni prezrele plodove. Nezreli plodovi su tvrdi, dok prezrelo voće ima neprijatan miris i nakiseo ukus, a može biti i napadnuto nekim bakterijama.
Sočno voće, posebno jagodičasto, podložno je brzom kvarenju. Kada se čuva u nepovoljnim uslovima (sobna temperatura, izloženo svjetlosti), voće gubi u kvalitetu, biološkoj i hranljivoj vrijednosti. Zbog toga, sočno voće treba jesti tokom dva-tri dana od kupovine, odmah ga staviti u frižider ili čuvati u hladnoj, mračnoj i čistoj prostoriji.
