Odstranjivanje ploda iz materice žene vrši se u periodu kada taj plod nije sposoban za vanmaterični život. Abortus podrazumijeva zahvate koji se rade do 24. nedjelje trudnoće. Današnja žena nije dovoljno informisana o načinu vršenja abortusa, kao i mogućim posljedicama i komplikacijama…
– Abortus prema prirodi može biti spontani koji nastaje bez primjene sile ili medikamentoznih sredstava, dakle, ona se razvija neplanirano, dok imamo i arteficijalni abortus ili namjerni prekid trudnoće koji se vrši uz primjenu sile, namjerno, medikametozno, hirurški itd., rekao nam je prim. dr Vladimir Perendija, specijalista ginekologije i akušerstva, koji je zaposlen na Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske.
Namjerni prekid trudnoće može biti legalni i vrše se do 10. nedjelje trudnoće, odnosno ilegalni koji se radi poslije 10-te nedjelje trudnoće bez odobrenja prvostepene i drugostepene komisije etičkog odbora kojeg formira institucija u kojoj se abortus radi.
Pored bakterija i virusa, trombofilija je danas veoma prisutna i uzročnik je velikog broja spontanih pobačaja.
Ovaj video prikazuje kako se vrši namjerni prekid trudnoće
– Sama procedura ne traje dugo. To se sve završi za nekih 15-ak minuta. Dakle, pacijentkinja se uvodi u opštu anesteziju, prihvati se grlić materice, širi se grlić materice, dilatira se pomoću metalnih, egarovih mišića i kada se napravi dovoljan prostor, ulazi se u materičnu šupljinu vakumom, vakumom se ekstrakuje sadržaj materice i poslije toga se pokiretira sama materice kako bi se odstranili svi sadržaji konceptusa kako ne bi došlo do krvarenja.
Prilikom abortusa mogu se desiti različite komplikacije. Još u toku intervencije može doći do perforacije materice, odnosno da ljekar instrumentom probije samu matericu ili da ošteti grlić materice što bi dovelo do krvarenja.
Poslije intervencije postoji mogućnost ranih komplikacija u vidu krvarenja i pojave određenih infekcija, a može se desiti i da dio posteljice ostane u materici koja se onda naknadno odstranjuje.
– Imamo i kasne komplikacije, a to su različite srasline koje se razvijaju u šupljini materice. Dakle, te srasline onemogućavaju začeće tako da su te komplikacije nama veoma bitne, je u velikom procentu žena koje ne mogu da zanesu leži kasna komplikacija nakon abortusa, objašnjava dr Perendija za naš portal.
U sklopu Zakona o namjernim prekidima trudnoće, napravljen je pravilnik o postupanju o prije i poslije izvodjenja same intervencije. Žena koja želi da uradi abortus prije svega treba da se kod stručnih osoba savjetuje i upozna o samom načinu rada abortusa i mogućim posljedicama i komplikacijama.
Nakon hirurške intervencije, neophodno je da pacijentkinja pije terapiju koja joj se prepiše kako bi se prevenirala upala, da miruje i da održava dijetetsko-higijenski režim. Važno je da vodi računa o higijeni i da ne stupa prije vremena u polne odnose.
– Prva kontrola je za 7 do 10 dana, to je taj period kada ona potroši terapiju, i kada mi, kada dođe na kontrolu možemo objektivno procijeniti u kakvom je stanju ta žena kojoj je rađen abortus. Što se tiče savjetovanja poslije intervencije, ono se radi kada se žena oporavi, a ima za cilj da upozna ženu sa kontracepcijom i kontraceptivnim metodama kako ne bi došla u situaciju da mora opet raditi kiretažu i namjerni prekid trudnoće.
Prema riječima našeg sagovornika, česti su slučajevi da jedna žena uradi nekoliko namjernih prekida trudnoće. Prema jednom istraživanju koje su vršili na preko 1000 žena, najčešći razlog za namjerni prekid trudnoće je da, kako navodi, žena više jednostavno ne želi djecu.
– Za razmisliti je zašto žena uopšte dolazi u situaciju da ima neželjenu trudnoću, a broj neželjenih trudnoća je danas veliki. Zašto kada postoji ogromna paleta kontraceptiva, koji su vrlo pristupačni, nisu skupi, ne štete ničemu, međutim, u pitanju je neinformisanost, tvrdi dr Perendija i zaključuje da mi živimo u okruženju kada jedna žena ne vrši ni redovan jednogodišnji pregled kod ginekologa.
Ne postoji edukacija o reproduktivnom zdravlju u obrazovnom sistemu, od osnovnih i srednjih škola do fakulteta. Pored toga, pojedinac je uglavnom nezainteresovan da se lično informiše i savjetuje, ali pojedine informacije prikuplja na društvenim forumima koji nisu vjerodostojni.
Podaci Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske
Kako su nam saopštili iz Instituta za javno zdravstvo RS, u 2014. godini evidentirano je 1916 abortusa što je manje u odnosu na 2013. godinu tokom koje je izvršeno 2193 prekida trudnoće.
Prema kategorijama , u 2014. godini urađeno je 959 medicinsko-indikovanih prekida trudnoće, što je manje u odnosu na prethodne dvije godine kada je urađeno njih 1 171 i 1 146.
Prema podacima Instituta za Javno zdravstvo RS, najveći broj abortusa prijavljeno je u području Banjaluke.
U Republici Srpskoj najveći broj prekida trudnoće registrovan je kod žena u dobi od 29 do 38 godina.
