Poreski obveznici imaju zakonsko pravo da na uručene poreske račune ulože prigovore ukoliko smatraju da su oštećeni, ali oni neće biti uvaženi ukoliko se odnose na vrijednost nepokretnosti, a posljedica su promjene vrijednosti nepokretnosti na osnovu Odluke gradova i opština, kao što je to slučaj sa Banjalukom, navedeno je u utorak iz Poreske uprave RS.
Istakli su da Poreska uprava utvrđuje poresku osnovicu na osnovu visine vrijednosti nepokretnosti po zonama na teritoriji određene opštine, a koju su u svojim odlukama donijele skupštine opština i gradova.
Tako navode da je Grad Banjaluka poresku stopu sa 0,18 odsto povećao na 0,20 odsto, te izvršio promjenu visine vrijednosti nepokretnosti po zonama i što je još važnije izvršio izmjene definisanih zona.
Slobodan Gavranović, gradonačelnik Banjaluke, u utorak je rekao da su analize pokazale da su u nekim zonama bile niske osnovice za obračun.
”Iz Priječana su dolazile ideje da im se obračuna porez na zemljište tri ili četiri KM, a kada smo mi plaćali za njihov put koji im gradimo dolje vrijednost je bila 26 KM”, rekao je Gavranović, dodajući da su imali već tri sastanka sa predstavnicima Poreske uprave oko poreza na nepokretnosti.
Iz Poreske uprave RS najavili su da će na svoj njeb sajt postaviti pregled svih cijena nepokretnosti po zonama na osnovu Odluke Grada.
“Pošto se očigledno ne radi o promjeni vrijednosti nepokretnosti, pa posljedično i iznosa poreza na nepokretnost od oko 10% kako to tvrde zvaničnici Grada Banjaluka, Poreska uprava RS će na svoj veb sajt postaviti pregled svih cijena nepokretnosti po zonama na osnovu Odluke Grada i po godinama, tako da će poreski obveznici moći sami provjeriti tržišne vrijednosti kvadrata nepokretnosti prema svojoj lokaciji“, navedeno je iz Poreske uprave RS.
Kao primjer navedenih izmjena navode promjene vrijednosti nepokretnosti za par lokacija:
– JEVREJSKA ULICA je 2015.godine bila dijelom u 1. gradskoj zoni, a dijelom u Posebnoj (ekstra) zoni. U 2016.godini je cijela ulica Odlukom Grada u Posebnoj zoni. U 2015. godini je kvadratni metar građevinskog zemljišta u 1.zoni vrijedio 270 KM, a u 2016.godini je vrijednost m2 u posebnoj zoni 440 KM. U 2015. godini je kvadratni metar poslovnog prostora u 1.zoni vrijedio 2.730, 6 KM, a u 2016.godini je vrijednost m2 u posebnoj zoni 3.450 KM.
– BULEVAR ŽIVOJINA MIŠIĆA je u 2015.godini bio u 2. i 3. zoni, a u 2016. je je Odlukom Grada određeno da se radi o 1. i 2. zoni. U 2015. godini je kvadratni metar građevinskog zemljišta u 2. zoni vrijedio 180 KM, a u 2016. godini je vrijednost m2 u 1. zoni 328,57 KM. U 2015. godini je kvadratni metar stana u 2. zoni vrijedio 1.619,1 KM, a u 2016.godini je vrijednost m2 stana 2.050 KM.
– PRIJEČANI su bili u zoni V6 a sada su u zoni V1, što praktično znači da im se cijena kvadratnog metra ostalog zemljišta povećala sa 2,7 KM na 6,25 KM, dok je cijena šume sa 2,43 KM povećana na 8,33.
