Medicina je kažu nauka o bolestima, a joga je nauka o zdravlju. Vježbajući jogu i način na koji spoznajete sebe na prostirci pomažu vam da shvatite da ne postoji nemoguće, te sa takvim stavom koračate kroz život privlačeći pozitivnu energiju i povoljne stvari. Joga vas uči da birate odgovor na svakodnevne stresne situacije koje se dešavaju u današnjem, modernom vremenu.
Ovim opisom, Bojana Blažević, joga učitelj za djecu i odrasle koju praktikuje pod okriljem “Životnog ateljea” u Banjaluci, pokušala nam je približiti čari ove tehnike.
“Nekad je potrebno samo da staneš na prostirku i mi, koji se bavimo jogom, veoma često kažemo da je to “kao osjećaj povratka kući, onaj osjećaj kada si doma. Aha, tu sam opet, sve je dobro.”. Tako da se to osjećanje nekako osjeti kao što se usidre razne stvari u našem životu koje nam prijaju, neki ugodan miris, jelo koje volimo, pjesma koja nas podsjeti na nešto lijepo u životu tako i taj odlazak na joga prostirku, on je stvarno jedno sidro i jedan okidač za dobro stanje”, kaže Blažević.
Ova drevna indijska tehnika jedna je od najstarijih filozofija koja se bavi proučavanjem čovjeka. Stara je oko 4 000 do 5 000 godina, a odnosi se na tjelesni, umni i duhovni aspekt čovjeka, sa jedne strane ali i čvrstom vezom sa snagama prirode, sa druge strane.
Sastoji se od praktičnih vježbi za tijelo, takozvanih asana, vježbi disanja odnosno pranajama koje su važne za naš um i meditacije.
“Prije svega je važno da se na neki način povežemo sa podlogom na kojoj radimo jogu i uopšte da se naše tijelo poveže sa tim podom. Takođe, gledamo da radimo na prirodnim materijalima, znači da je ispod drvo jer nas to na neki način vraća sa stvarima od kojih se “odsiječemo tokom života”, sa tom planetom zemljon na kojoj živimo, sa prirodom uopšte, pa se kroz jogu ukorjenjujemo, uzemljujemo na neki način i učimo šta znači stajati na svojim stopalima, čvrsto stajati na obje noge. Sva ta simbolika ima neko dublje značenje. Kada je u pitanju praktičnost i taj neki fizički aspekt joge koji se tiče izvođenja tjelesnih poza asana mnogo nam je lakše da radimo bosi, kliže nam se kada radimo u čarapama”, kroz osmijeh nam kaže ova Banjalučanka.
Vježbanje joge utiče u fiziološkom, psihološkom i biohemijskom smislu, te ima povoljno efekte na srčana oboljenja, koncentraciju i smirenost, stres, probavu, kosti i zglobove, imunitet, nesanicu, depresiju, kičmu i glavobolju.
Ono što je ključno je da nas joga uči kako da dišemo.
“Dah je život i kada sam prvi put došla na jogu, kao i većina nas kada su tu prvi put došli, nisam znala da dišem. Ja nisam znala da dišem! Većinom kada ljudi dođu, imaju to plitko disanje, kao stresno disanje, koje je rezultat brzog života i ogromne količine informacija kojima smo okruženi i onda kada dođu ovdje, nauče da dišu. To je u stvari područje gdje osjete najveće promjene jer se taj dah produbljuje, usporava, razvijamo osjećaj za svoj dah, i uopšte učimo neke kontrole odnosno tehnike disanja, kako da utičemo na svoje raspoloženje i na svoje stanje promjenom načina disanja”, dodaje Blažević.
Da biste počeli sa vježbama joge, potrebna vam je samo dobra volja i želja. Ona ne spada u takmičarske vještine, a vježbe se izvode do granica prijatnosti. Kako se tijelo vremenom razgibava, tako i vježbanje postaje sve prijatnije uz sve manje ili nimalo neugodnih osjećaja. Kada se uspostavi ravnoteža i jedinstvo tijela uma i duha, ostvarili ste krajnji cilj u jogi.
Iako u korijenu spada u indijsku tradiciju i praksu, slobodno je mogu primjenjivati i svi ostali ljudi bez obzira na duhovno opredjeljenje, jer savremena joga ne sadrži religijske elemente, već segmente koji doprinose opštem zdravstvenom stanju organizma i to joj je jedina svrha.
