Reumatoidni artritis (RA) je hronično zapaljensko reumatsko oboljenje koje prije svega zahvata zglobove ali nerijetko i unutrašnje organe, nervni sistem i kožu. Spada u grupu tzv. sistemskih bolesti vezivnog tkiva. Smatra se da od RA boluje oko 1% odraslih.
Češće se javlja kod žena, naročito u periodu između četvrte i šeste decenije života. Žene obolijevaju 3 puta češće nego muškarci.
Uzrok RA je još uvijek nepoznat, a smatra se da leži u kombinaciji infekcije i urođene podložnosti bolesti.
Simptomi bolesti
Simptomi reumatoidnog artritisa su posljedica progresivne autoimunske bolesti u kojoj imunski sistem čovjeka greškom napada dijelove sopstvenog tijela, u ovom konkretnom slučaju membrane koje oblažu zglobove (sinovijalna membrana) i zglobnu hrskavicu.
Tipično, reumatoidni artritis počinje podmuklo, sa sporim razvojem simptoma i znakova, što može trajati nedjeljama pa i mjesecima. Reumatoidni artritis predstavlja veliko opterećenje za oboljelog i za društvo u cjelini, što znači da svi bolesnici zahtijevaju da se liječenje započne što ranije kako bi bilo što efikasnije u cilju zaustavljanja i usporavanja progresije bolesti. Ovakvu potrebu naglašavanju i najnovije preporuke Evropske lige protiv reumatskih bolesti iz 2014. godine.
Najčešće prve tegobe koje bolesnici osjete su jutarnja ukočenost jednog ili više zglobova, koja je praćena bolom u zglobovima. Jutarnja ukočenost može trajati i duže od 1 časa. Broj zahvaćenih zglobova je različit, ali je obično veći od pet. Kao po pravilu najčešće su zahvaćeni mali zglobovi šaka i stopala. Nešto rjeđe laktovi, koljena i skočni zglobovi, a još rjeđe ramena i kukovi. Veoma je bitno da je zahvatanje zglobova simetrično.
Iako su zglobovi uvijek u fokusu pregleda, treba reći da brojni drugi organski sistemi takođe mogu biti zahvaćeni. Pacijenti mogu imati anemiju, zamor, i/ili reumatoidne čvoriće koji mogu biti bilo gdje u tijelu. Oni mogu imati i vaskulitis sa oštećenjem kože i očiju. Rizik od infarkta miokarda ili moždanog udara je više nego udvostručen.
Kako do dijagnoze ?
Ako osjećate bolove prvenstveno u malim zglobovima šaka i stopala i jutarnju ukočenost dužu od jednog sata već nekoliko nedjelja i pored primjene antireumatika kao što je ibuprofen ili diklofenak, obavezno potražite pomoć vašeg ljekara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Nakon što ste ljekaru objasnili tegobe, ljekar će pri pregledu posebnu pažnju obratiti na znake zapaljenja zglobova – artritisa. Od pet klasičnih znakova zapaljenja najčešće se registruju otok zgloba i poremećaj funkcije što je uz prisutan bol sasvim dovoljno za dijagnozu artritisa.
Naročito značajan podatak je postojanje simetričnog artritisa – odnosno postojanja artritisa na istim zglobovima npr. obje ruke ili oba koljena. Znaci artritisa mogu postojati na sitnim zglobovima šaka, ručja, lakatnim zglobovima, koljenima, člancima… Bol pri pasivnim pokretima zgloba smatramo mogućim znakom zapaljenja u zglobu.
U uznapredovaloj bolesti mogu se naći deformiteti i ograničenja pokreta zgloba. Posebno značajan znak za ranu dijagnozu bolesti je bol u malim zglobovima prstiju šake pri rukovanju ili znak stezanja. Treba napomenuti da definitivnu dijagnozu bolesti treba da postavi reumatolog koji potom i započinje terapiju.
Liječenje
Cilj liječenja RA je da bolesnicima omogući što komforniji život, uz maksimalno smanjenje bola, smanjenje stepena deformiteta zglobova, odnosno sprečavanje ili smanjenje stepena invaliditeta i naravno pun životni vijek. U osnovi liječenje se može podijeliti na nefarmakološko koje obuhvata program dozirane fizičke aktivnosti, dijetu, redukciju stresa, dobro poznavanje sopstvene bolesti i farmakološku koja je bazirana na upotrebi lijekova.
Osnovni lijekovi za RA
Postoje 4 različite grupe lijekova koji se uobičajeno koriste u terapiji reumatoidnog artritisa. Tu je grupa dobro poznatih nesteroidnih antinflamatornih lijekova, glukokortikoidi, posebna grupa lijekova koji su u stanju da promijene tok same bolesti i biološki lijekovi koji su upotrebi posljednjih 10 godina i donijeli su veliko poboljšanje rezultata liječenja oboljelih od RA.
Nesteroidni antiinflamatorni lijekovi
Najstariji lijek iz ove grupe je svakako Aspirin, koji je ekonomičan i efikasan, ali i poznat po neželjenim efektima, prije svega na sluzokožu želuca. Iz tih razloga razvijene su nove klase ovih lijekova, koji ne remete sintezu faktora zaštite sluznice želuca (prostaglandina), a i dalje imaju tražene efekte.
Glukokortikoidi
Ovi lijekovi djeluju antizapaljenski, ali u stanju su i da modifikuju stepen imunološkog odgovora. Osim sistemskog davanja, mogu se davati i lokalno u vidu injekcije u sam oboljeli zglob. Zbog svog brzog dejstva, kao i smanjenja tegoba, mogu se koristiti kao tzv. terapija premoštavanja, dok drugi lijekovi ne počnu da djeluju, ali i kao kontinuirana terapija kod oboljelih koji nemaju dobru kontrolu bolesti.
Ovi lijekovi imaju brojne neželjene efekte tokom hronične primjene i malih doza (uvećanje tjelesne težine, karakteristično nagomilavanje masnog tkiva u predjelu vrata i lica, kao i trupa, ali ne i na ekstremitetima – kušingoidni izgled, smanjenje koštane gustine – osteoporoza, povećanje vrijednosti krvnog pritiska). Zato se može reći da su glukokortikoidi u reumatoidnom artritisu „dobre sluge, ali zli gospodari”.
Lijekovi koji mijenjaju tok bolesti
Lijekovi koji mijenjaju tok bolesti (LMTB) osim što ublažavaju simptome, mogu i značajno promijeniti tok same bolesti, odnosno usporiti progresiju zglobnih promjena. Pošto je sasvim jasno da zglobne promjene nastaju već rano u početku bolesti, danas insistiramo na ranoj i agresivnijoj terapiji lijekovima iz ove grupe. U ovu grupu lijekova spadaju: metotreksat, hlorokvin, sulfasalazin, soli zlata, citotoksični agensi (azatioprin, ciklofosfamid, ciklosporin A) leflunomid.
Najčešće se upotrebljava metotreksat. Ubraja se u tzv. lijekove prve linije u liječenju RA, obzirom na relativno brz početak dejstva (4-6 nedjelja), jednostavnu primjenu (10-25 mg jednom nedjeljno uz 1 tbl Folne kiseline sutradan), relativnu pristupačnost i dobre rezultate liječenja.
Biološki lijekovi
Posljednjih godina razvijeni su različiti biološki lijekovi koji utiču na smanjivanje zapaljenske reakcije u RA. Biološki lijekovi su nastali kada su shvaćeni procesi koji se dešavaju u samoj bolesti. Ovi lijekovi imaju za cilj, da modifikuju dejstvo pojedinih bioloških produkata (ćelija ili molekula- citokina), koji se oslobađaju tokom promijenjenog imunološkog odgovora.
Ćelije imunskog sistema (T-limfociti i makrofagi) mogu direktno posredovati u oštećenju i razaranju zahvaćenih zglobova, kao i interakcije medijatora zapaljenja (citokini). Prvi biološki lijekovi koji su primjenjivani u RA su bili lijekovi koji blokiraju dejstvo molekula TNF-alfa (etanercept, infliksimab i adalimumab).
Ovi lijekovi su ispoljili značajnu efikasnost u pogledu poboljšanja znakova i simptoma RA kao i u usporavanju i prevenciji strukturnih oštećenja zglobova. TNF inhibitori u kombinaciji sa metotreksatom se u razvijenim zemljama koriste za liječenje RA kod bolesnika kod kojih lijekovi koji mijenjaju tok bolesti nisu imali efekta. Ipak, i sa ovim, savremenim, lijekovima najmanje 30% bolesnika ne postigne zadovoljavajući odgovor. Zbog toga su bila potrebna nova istraživanja kako bi se dobili lijekovi sa drugačijim mehanizmima dejstva.
S obzirom na uočeni značaj uloge B limfocita i interleukina 6 (IL-6) u nastanku i razvoju RA, proizvedeni su lijekovi- monoklonska antitela koji ciljano deluju na ove ćelije, odnosno molekule.
Treba posebno istaći da su biološki lijekovi napravili pravu revoluciju u liječenju reumatoidnog artritisa, jer kod velikog broja bolesnika skoro potpuno mogu uvesti bolest u mirnu fazu-remisiju.
• Tipično, reumatoidni artritis počinje podmuklo, sa sporim razvojem simptoma i znakova, što može trajati nedjeljama pa i mjesecima. Reumatoidni artritis predstavlja veliko opterećenje za oboljelog i za društvo u cjelini, što znači da svi bolesnici zahtjevaju da se liječenje započne što ranije kako bi bilo što efikasnije u cilju zaustavljanja i usporavanja progresije bolesti.
• U uznapredovaloj bolesti mogu se naći deformiteti i ograničenja pokreta zgloba. Posebno značajan znak za ranu dijagnozu bolesti je bol u malim zglobovima prstiju šake pri rukovanju ili znak stezanja.
• Biološki lijekovi su napravili pravu revoluciju u liječenju reumatoidnog artritisa, jer kod velikog broja bolesnika skoro potpuno mogu uvesti bolest u mirnu fazu-remisiju
• Prvi biološki lijekovi koji su primjenjivani u RA su bili lijekovi koji blokiraju dejstvo molekula TNF-alfa
