Milka Tamamović, nezaposleni ekonomista iz Banjaluke, prije dvadeset godina prvi put uzgojila je egipatsku dinju. Kada je uvidjela da ona savršeno uspjeva i na našim prostorima, polako je počela da gaji i druge vrste egzotičnog voća i povrća.
Danas sa ponosom priča, kako u njenoj maloj bašti nastaje više od 200 različitih plodova u kojima najviše uživaju njeni unuci, javlja eltatv.
– Moji unuci su egzotični. Majka im je iz Mikronezije. To su ostrva u Tihom okeanu. Kada su oni rođeni počela sam intenzivnije time da se bavim. Počela sam sa batatom i kokaido tikvom. Sedam godina već imaju i sedam godina se hrane tim svim biljkama – priča Milka.
Gotovo sve vrste egzotičnog voća i povrća, bez ikakvih problema, uspjevaju na našim prostorima, dodaje ova moderna baka. Grmaste biljke gaji u zatvorenom prostoru tokom zime, a pojedine tropske biljke, ističe, podnose temperaturu čak i do 12 stepeni ispod nule. Kada su u pitanju lozaste biljke, poput marakuje i tu se dobro snašla. Njih pokrije suvim lišćem kako im snijeg, u ovom periodu, ne bi mogao naškoditi.
–Da ne govorim, recimo, o povrtlarskim kulturama: kupusnjačama, salatama, paradajzu, paprikama egzotičnim. Bez ikakvih problema uspjevaju. Kivano, recimo, dolazi iz sjeverne Afrike, polupustinjska biljka, a sasvim lijepo uspjeva kod nas – kaže Milka.
Najinteresantnije su joj one biljke koje dolaze iz Perua. Tamo, otkriva Milka, raste genetski netaknuto voće i povrće poput krompira, kukuruza, paradajza i pasulja.
– Te njihove vrste plavih krompira, to i jesu prakrompiri. Današnji bijeli i crveni krompir ima dosta genetskih intervencija na njima. Tradicionalno u južnoj Americi pravi se kompot od različitih vrsta voća i dodaje se crni kukuruz koji mu daje specifičnu aromu i tamno ljubičastu boju. Njegovo zrno kada jedete je isto kao da jedete borovnicu. Koristi se kao zamjena za one sitne bobičaste biljke koje je teže proizvesti kod nas – objašnjava Milka.
Na trpezi porodice Tamamović skoro svakodnevno se nalaze i različite sorte batata. Milka priča da sto grama ove namirnice menja pet kilograma brokule po količini beta karotena.
– Može da se jede i kao slano i kao slatko jelo. U kašicama se može koristiti uz žumance, kakao, malo putra. To je savršena kaša koja ima izgled čokolade. On je botanički repa, a ne krompir. Mi smo to preveli kao slatki krompir, ali to on zaista i nije – kaže Milka.
