Batat, kivano, papaja, gorka dinja, avokado, pepino, razne vrste paprika, paradajza, dinja, lubenica, mahunarki, samo su dio od više od 200 vrsta egzotičnog voća i povrća koje kod kuće i na njivama u okolini Banjaluke uzgaja Milka Tamamović.

Uzgojem, ovih za područje Bosne i Hercegovine neobičnih biljaka, počela se baviti prije 20 godina, ali se prije pet godina ozbiljnije posvetila tome.

“Smokva u mom djetinjstvu je bila atraktivno voće, i neobična, sad nije uopšte, tako će biti sa batatom za pet godina, sa kivanom, papajom, različitim vrstama jagoda, neobičnim paprikama, neobičnim paradajzima, postaće svakodnevno, možda to i jeste moj cilj, da što više proizvoda dospije u naše domove, do ljudi koji ih trebaju, da majke imaju veći izbor za hranu svojoj djeci, pogotovo što su to biljke koje se uzgajaju bez ikakve hemije. Uzgajam sve bez hemije i sve stare sorte, autohtone, bez genetskih intervencija”, ispičala je Milka Tamamović za Anadoliju.

milka tamamovic

Da bi uspjela u tome opredijelila se za vrste sa područja koja su i dalje “netaknuta” pa je sjemena nabavila iz Avganistana, Egipta, Perua, azijskih zemalja, Tajlanda, Japana, sa ostrva Tihog okeana, dok uzgaja i evropske stare vrste povrća i žitarica. Pokušava, kaže, da oživi sve zaboravljeno sa našeg područja, te “odomaći” sve neobično.

Na pitanje kako je nabavila sjemenke odgovorila je da je mnogo toga donijela sama, jer je mnogo putovala, dio je dobila, a dio naručuje putem interneta i nabavlja preko nadležnih instituta. Najveći podsticaj za uzgoj egzotičnog voća i povrća bili su joj snaha i unuci.

Naime, njena snaha je iz Mikronezije, a Milka je poželjela da joj priušti kulture na koje je navikla u svojoj domovini, naročito kako bi joj olakašala ishranu dvojice sinova.

20170204183544554809

Milka Tamamović, diplomirani ekonomista i magistar ekonomske diplomatije nakon što je 27 godina radila u jednom preduzeću sada se u potpunosti posvetila poljoprivredi.

“Ovo je nešto što se radi sa dušom, sa srcem, sa ljubavlju, ovdje dajem sebe, ovo dozvoljava da se ja predam sva”, kaže Milka i dodaje da iako je prije imala puno novca, a malo zadovoljstva prednost daje svom novom pozivu.

Kao jednu od najpespektivnijih vrsta izdvojila je batat, za koji je objasnila da je najidealnija hrana za djecu, sportiste, dijabetičare i stare.

“Sa malom količinom dobijete puno. Sa 130 grama batata zadovoljite kompletnu dnevnu potrebu za beta karotenom. To je ogromna predonost, mogu se dugo čuvati, proizvode se bez ikakve hemije, sve mu je jestivo i list i korijen, nema ništa da se baca”, kaže Milka.

Dodaje da za razliku od krompira pripremljen batat može duže da se konzumira. Batat se može jesti sirov, što je manji – to je ukusniji, a list se koristi kao špinat ili u salatama. Specifičan je i po tome što ima sporotopive šećere pa je idealan za dijabetičare. Slatkast je, priča Milka, ima lijepu glatku strukturu, a sada je dostupno čak osam vrsta različite boje, slatkoće i ukusa.

20170204183558285733

Posebno je izdvojila batat sa Pacifika koji ima ukus kestena. Već sada ona je započela pripreme za proizvodnju sadnog materijala koji će u maju moći da zasadi u baštu. Samo jedna sadnica daje dva i po do tri kilograma ploda. Ima daleko bolji prinos nego u matičnim zemljama pa je prošle godine uzgojila plod težak 1.800 grama.

Osim što proizvodi egoztično voće i povrće za vlastitu upotrebu, počela je sa prodajom sadnog materijala, sjemena i plodova. Sve više mladih se interesuje za ove biljke, jer je u pitanju organska proizvodnja, a Milki je cilj da što više ljudi sazna da uz malo truda može prizvesti hranu koja je jako skupa u marketima, obzirom da je iz uvoza.

Sa Milkom Tamamović, ekipa Anadolije razgovarala je u porodičnoj kući u Banjaluci gdje su imali priliku da vide brojne plodove i probaju kivano za koji kaže da je kada se uzgaja u BiH mnogo ljepši i kvalitetniji nego u zemljama u kojima je tradicionalan.

U uzgoju egzotičnih vrsta, među kojima su i razne vrste mahunarki, tamarilo i marakuje, pomaže joj porodica. Za uspješan rad najvažnije je kažu znanje, istraživanje i učenje, kako od drugih tako i na sopstvenim greškama.

“Nije ni teško, ni koplikovano, ni previše zahtjevno, ljepše je nego sjediti pred ekranom”, kaže ona.

sjemena milka tamamovic

Cilj joj je da se poveća proizvodnja egotičnih biljaka u BiH i “da nagovori što više ljudi da i oni krenu da rade, da bi imali dovoljno, jer ovo su fantastični izvozni artikli” s obzirom na visoke cijene i u drugim zemljama.

“Toliko imamo nezaposlenih i poljoprivrednih površina. Mi smo poljoprivredna zemlja i nije sramota da se bavimo poljoprivredom. Jeste malo neobično, ko zna koliko ljudi prođe pored mene usred ljeta kada na 40 stepeni ostanem na njivi i kaže ‘Ženo draga jesi li normalna?’. Da, jesam normalna i vrlo sam sretna. To je nešto što je lijepo i što ima potencijal. Sve ovo radim da bih pokazala da se može, da se iz minijaturne sjemenkice dobije fantastičan proizvod”, kaže Milka Tamamović.

Izvor: Anadolija