Bura oko vjeronauke u srednjim školama se ne stišava, a sve je više onih koji smatraju da je srednjoškolcima potrebnije više časova prakse, jezika i kulture izražavanja.

Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske uveliko razmatra inicijativu o uvođenju ovog predmeta među srednjoškolce. Iako se još ne zna ni ko bi predavao ovaj predmet, ni koliko bi tačno bilo časova, svi već imaju mišljenje, a stiže i niz pozitivnih, ali i negativnih komentara.

Mnogi smatraju da bi vjeronauka u srednjim školama donijela više mira i blagostanja, te da je i odavno trebalo da bude na srednjoškolskom rasporedu časova. Međutim, ima i onih koji smatraju da bi ovo bila samo još jedna u nizu podjela, te da novac namijenjen za to treba preusmjeriti na nešto drugo.

Aleksandar Žolja, iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka, stava je da je Pravoslavna crkva moćna i da se dobro brine za svoj kadar, a da je uvođenje vjeronauke u srednje škole samo dodatno zapošljavanje nekolicine svještenika koji su bez posla.

– Svi fakulteti treba da se bore za svoj kadar kao što to radi crkva. Bolje i bilo da se uvede predmet kultura religije, jer sve one imaju zajedničku poruku ljubvi i mira, a djeca treba da uče o različitim religijama – kaže Žolja, dodajući da bi novac namjenjen za vjeronauku treba biti uložen u opremanje školskih kabineta ili otvaranje novih zanata.

Upozorava da bi uvođenje vjeronauke u zemlji kao što je naša bila samo još jedna stvar koja nas dijeli, dok je malo onih koje nas povezuju.

Različita mišljenja imaju i srednjoškolci. Dok bi nekim vjeronauka, kažu, dobrodošla da poprave prosjek, ali i nauče još ponešto o veri, većina njih misli da su im potrebniji drugi predmeti.

– Ako već hoće da nam dodaju predmete, onda to treba da bude praksa, više časova srpskog jezika, jer ih je mnogo koji iz srednje izađu nepismeni. Dajte da stičemo znanje od kojih ćemo kasnije moći živjeti; vjeronauka se uči na drugom mjestu – kaže srednjoškolac prnjavorske Gimnazije Ljubiša B.

Za razliku od srednjoškolaca, Gorjan Kljajić, student bogoslovije, smatra da bi vjeronauka dobrodošla kako bi đaci proširili vidike.

– Hrišćanstvo je dio naše kulture i tradicije i svakako bi trebalo da se proširi znanje na tom polju. Naravno, pod uslovom da djeca imaju kvalitetne predavače – smatra Kljajić.

Iz Republičkog pedagoškog zavoda RS nismo dobili odgovore dokle je stigla inicijativa i kada možemo očekivati rasplet situacije, ali kako je Slavoljub Lukić, prosvjetni savjetnik za vjeronauku, nedavno objasnio za medije – vjeronauka bi trebalo postepeno da ulazi u srednje škole.

– Predmet bi prvo došao u prve razrede nekih škola poput gimnazije, medicinske ili ekonomske, pa onda postepeno i u trogodišnje škole. Ovo nije uvođenje vjeronauke; to je samo vraćanje. Pa skoro sve države u regionu su to već odavno uradile, a odnedavno i distrikt Brčko – naglasio je Lukić.

Proširiti fond časova

Direktori srednjih škola kažu da bi u slučaju uvođenja ovog predmeta trebalo proširiti fond časova, sa 30 na 35 sedmično.

– Naši srednjoškoci su rasterećeni, jer je 30 časova sedmično malo. Neka vjeronauke, nemam ništa protiv, ali neka se uvede i još koji čas matematike – kaže direktor banjalučke Tehničke škole Dejan Čutura.

Ništa protiv uvođenje vjeronake nema ni direkotr Medicinske škole, Vladimir Jagodić, ali ipak kaže da je srednjoškolcima ove škole bitnije da imaju još jednu godinu latinskog jezika, koji je za njihovu struku i te kako protreban.

Izvor: blicrs