Svaki treći radnik koji je lane u Republici Srpskoj izgubio život na radnom mjestu nije bio upoznat sa opasnostima posla koji je obavljao, a najviše ih strada u visokorizičnim djelatnostima poput građevinarstva i drvne industrije.

Prema podacima Inspektorata RS, u Srpskoj je lane, pored 57 slučajeva težeg povrjeđivanja zaposlenih, zabilježeno deset povreda na radu sa smrtnim ishodom.

– Četiri smrtna slučaja desila su se u šumarstvu i drvnoj industriji, tri u građevinarstvu, jedan u hemijskoj industriji, dva u ostalim djelatnostima. U pogledu obučenosti radnika za zdrav i bezbijedan rad na radnom mjestu, za tri nisu predočeni dokazi da su prošli obaveznu obuku, a jedan radnik nije imao regulisan radnopravni status. Dva poslodavaca nisu ispunili zakonsku obavezu i donijeli akt o procjeni rizika na radnom mjestu – kaže portparol Inspektorata RS Dušanka Makivić.

Podsjeća da je u oblasti zaštite na radu lane provedeno 2.159 kontrola, te da su inspektori u 894 slučaja utvrdili nepravilnosti.

Dušanka Makivić

Najčešće nepravilnosti odnose se na propuste u pogledu organizacije i sprovođenja mjera zaštite na radu, primjenu preventivnih mjera, osposobljenost radnika, te na propuste u pridržavanju i sprovođenju tehničkih normi zaštite na radu – ističe Makivićeva.

Iz Saveza sindikata RS upozoravaju da je broj slučajeva lakšeg i težeg povređivanja, te smrtnog stradanja ljudi na radnom mjestu veći od zvaničnih podataka.

– Mnogi slučajevi ostanu neprijavljeni, jer je poslodavcima bitno da zataškaju skandal, a radniku da zadrži posao zbog čega pristaje na rješavanje problema u krugu preduzeća. Poseban problem je što radnici ne prolaze neophodnu obuku, posebno kad je riječ o rizičnim poslovima, te činjenica da na takvim poslovima često rade bez zaštitne opreme – ističu u ovom savezu.

Iz Unije udruženja poslodavaca RS poručuju da je veliki broj pravilnika i propisa iz ove oblasti donesen reda radi, što ne doprinosi zaštiti na radu.

– S druge strane, to povećava troškove poslovanja – kažu u ovoj uniji.

Najviše stradaju na kraju prve smjene

Posmatrano po godinama starosti smrtno stradalih radnika, uglavnom su to ljudi između 30 i 40, te preko 50 godina. Petak je dan kada su se povrede sa smrtnim ishodom najviše dešavale.

U pogledu smjena, povrede sa smrtnim ishodom najčešće su na kraju prve, te u drugoj smjeni.

U povrede na radu ubrajaju se i one koje se dogode prilikom dolaska na posao i odlaska s posla, što znači da se nisu dogodile na konkretnom radnom mjestu, kažu u Inspektoratu RS.

(blic)