Da fakultetska diploma ne znači i skorije zaposlenje, dokazuju kadrovi koji su sa vispokom stručnom spremom više od decenije na birou.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, na evidenciji nezaposlenih prijavljeno je 13.231 lice sa visokom stručnom spremom, a čak 153 njih na posao čeka duže od deset godina.

Među njima je najviše ekonomista, pravnika i profesora razredne nastave (učitelji), a to su, kako kažu u Zavodu, ujedno i lica sa zanimanjem koja su i najbrojnija u okviru stepena stručne spreme i zanimanja.

Pored pomenutih zanimanja, na posao dugo čekaju profesori geografije, profesori fizičkog vaspitanja i diplomirani novinari.

Od ukupnog broja prijavljenih lica 6.367 je mlađih, do trideset godina, a čija je prosječna dužina čekanja na zaposlenje oko jednu godinu i pet mjeseci”, kažu u Zavodu.

Dužina čekanja na evidenciji nezaposlenih, kako ističu,  zavisi od više faktora: stepena stručne spreme, zanimanja, dodatnih znanja i sposobnosti koja posjeduju, pokretljivosti van mjesta prebivališta, koliko je lice aktivno u traženju posla, broja iskazanih potreba u tom zanimanju i broja nezaposlenih lica evidentiranih u tom zanimanju.

Među onima koji dugo čekaju na zaposlenje je i Banjalučanka S.B.,  koja je završila srpski jezik i književnost, a na birou je sedam godina.

Konkurisala sam u brojnim školama, što srednjim, što osnovnim, ali bez uspjeha. Ponekad nas je znalo biti više od 50 na konkursu”, kazala je ova Banjalučanka.

Zbog svega je, kaže, u posljednje vrijeme odustala od prijava, jer ne vidi njihovu svrhu, a već je izgubila nadu da će ikad naći posao u struci.

Voljela bi, kaže, da se zaposli bilo gdje, jer je u međuvremenu obavljala neke  sitne honorarne poslove, ali joj je potrebno stalno zaposlenje i radni staž.

“Naše generacije nemaju nikakve šanse za penziju jer se starosne granice pomjeraju, a mladi ljudi sa 35 godina sve češće nemaju nijednog dana radnog staža“, kazala je ona.

Što se tiče dugoročne nezaposlenosti visokoobrazovanih kadrova, problem je što nisu usklađeni nastavni planovi i programi sa potrebama poslodavaca, među njima nije dobra komunikacija niti ima dovoljno prakse”, kazao je Ante Jurić Marjanović, program menadžer Omladinskog komunikacionog centra, u okviru kojeg je pozicionirana neformalna asocijacija “Akademac”, sa ciljem aktivnijeg doprinosa u rješavanju problema nepovezanosti tržista rada i visokog obrazovanja.

Dodao je da asocijacija radi na sistemskim rješenjima i da žele, prije svega,  da uspostave posebna tijela pri fakultetima i savjete pri svakom fakultetu za aktivno povezivanje sa tržištem rada. 13.231 visokoobrazovano lice na birou 6.367 ljudi do trideset godina 153 osoba na posao čeka duže od deset godina.

Prodaje diplomu u oglasima

Da nezaposleni nisu ostali i bez smisla za humor, dokazuje i satiričan oglas u kojem je Banjalučanka objavila fotografiju diplome sa bocom vina.

“Prodajem diplomu profesora srpskog jezika i književnosti. Original pakovanje. Prodajem je dok je još u dobrom stanju, jer ću uskoro početi futrolom razavijati pitu pa će izgubiti na cijeni. Diploma nije puno prešla, tek s police na policu. ‘Jednoč’ izvađena i iskopirana. Možete je držati na vidnom mjestu da impresionirate prijatelje i rodbinu, ili da udarite nekog po glavi ako vas nervira. U druge svrhe ne vjerujem da ćete je iskoristiti. Može zamjena za vildžan nade ili vrtalj vjere. Mijenjam je i za malo bezobrazluka, jedan prstohvat laži, kašičicu lopovluka i jednu žlicu vegete. Možda nešto i smućkam, pa se zaposlim i bez diplome”, piše u oglasu.

(NN)