Pojedini roditelji mališana sa poteškoćama u razvoju tvrde da ne mogu da upišu dijete u jedini vrtić tog tipa u Banjaluci, dok su neki čija djeca već idu u to obdanište razočarani načinom rada i uslovima.

Roditelji sa kojima smo razgovarali tvrde da je mnogo djece koja čekaju na svoje mjesto u tom vrtiću, te da su neki mališani odbijeni, jer nemaju “dovoljno poteškoća” za “Mariju Mažar”.

– Da li to znači da moje dijete, da bi išlo u tu ustanovu, ne smije da ima ni ruke, ni noge. Pitam se po čemu odlučuju koje će dijete biti primljeno, a koje ne – navodi jedan roditelj i dodaje da su zbog stanja u „Mariji Mažar“ primorani da djecu upisuju u skupe privatne vrtiće.

Sa druge strane, pojedini roditelji čija djeca već idu u ovo obdanište razočarani su zbog (ne)rada sa djecom, tvrdeći da sa mališanima radi malo stručnog osoblja.

Majka Ivona Šunkić Perak čiji petogodišnji sin sa cerebralnom paralizom ide u vrtić, već nekoliko puta se i zvanično žalila rukovodstvu Centra da se sa djecom ne radi po propisima.

– Ogorčena sam i na upravu i na vaspitače. Ne brinu se jesu li djeca nahranjena, presvučena, da li imaju vode. Higijena vaspitača u vrtiću je na nižem nivou, više puta sam im skretala pažnju da paze jer su u pitanju djeca sa posebnim potrebama kojima je imunitet zbog zdravstvenog stanja ionako loš – priča ona.

Nije joj, kaže, jasno ni zašto svaki mjesec mora da donosi pelene, ubruse i vlažne maramice za dijete, kada Grad za svako dijete plaća 900 KM i pita na šta se troše tolike pare.

– Naša djeca su na margini, nikoga ne zanimaju, inkluzija je fiktivna stvar, mrtvo slovo na papiru- razočarana je ona.

I odbornik Draško Stanivuković, tvrdi da mu se obraćalo više roditelja koji su pokušali da djecu sa poteškoćama upišu u taj vrtić, ali su, kaže, odbijeni.

– Znam bar pet majki koje plaćaju tetu da im čuva djecu nekoliko sati, dok one rade, jer ih nemaju gdje ostaviti. Zašto obdanište koje je prvobitno namijenjeno ovoj djeci više ne služi njima. Zašto nema stručnih ljudi koji rade sa djecom, pola radnika nije na poslu, ko to vodi, ko nadgleda. Centar za svako dijete od Grada dobija po 900 KM, na spisku je 11 djece, a samo petoro ih dolazi. Gdje su ostala djeca, gdje je višak para koji se za njih izdvaja – pita Stanivuković.

Direktorka Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Jelena Kurtinović odbacuje sve navode i uvjerava da se djeca mogu upisati u vrtić „Marija Mažar“, te da se sa njima radi kako je i propisano.

Jelena Kurtinović
Jelena Kurtinović

– Ko god je podnioo zahtjev za upis primljen je. Apsolutno su vrata otvorena za sve roditelje koji imaju djecu sa posebnim potrebama- kaže ona i tvrdi da trenutno nema zainteresovanih za boravak u toj ustanovi.

Pojašnjava da je vrtić najsavremenije opremljen, te da se svi planovi u radu s djecom realizuju kako je i predviđeno.

– Svi su edukovani za poslove koje rade: u toj grupi su dva fizioterapeuta, dva medicinska radnika i jedan vaspitač. Na maksimalno šestoro djece petoro je zaposlenih plus stručna služba.

Sa tom djecom svakodnevno radi logoped, sociolog, pedagog, psiholog, pomoćnik direktora za vaspitno obrazovni rad i direktor – tvrdi Kurtinovićeva.

Navodi da novac od Grada za smještaj u „Mariji Mažar“ ne ide na račun tog vrtića, te tako ne postoje posebna sredstva za mališane koji tu borave.

– Boravak se ne plaća, a sve ostalo, shodno dogovoru s roditeljima, se nabavlja – kaže ona.

Potvrdila je da je na spisku 11 mališana, a da ih povremeno dolazi maksimalno šestoro.

– Ostale nemamo na osnovu čega da isključimo, jer ta djeca imaju sklopljene ugovore. Nije to isto kao u primarnom programu – kada roditelj ne plati vrtić, pa mi isključimo dijete. Ova djeca do petnaeste godine imaju pravo da se vrate – pojašnjava Kurtinovićeva.

Radnici nisu na poslu

V.d. načelnika Odjeljenja za obrazovanje i zdravstvo Dragan Banjac juče je bio u kontroli u vrtiću „Marija Mažar“ i sam se, kaže uvjerio da u osam sati ujutru nisu svi radnici bili na poslu. Od Centra za predškolsko tražiće, kaže, odgovor zašto zaposleni nisu bili na radnom mjestu.

– Moram da štitim interese i radnika, i Centra i sve što utvrdimo kao nedosljednost u profesionalnom radu, posebno kada je riječ o djeci sa posebnim potrebama, biće najstrože sankcionisano, jer sve mora da bude podređeno djeci – rekla je Kurtinovićeva.

Izvor: blicrs