Već godinama Republikom Srpskom hara poražavajuća statistika prema kojoj svaki peti brak puca.

Eksperti za ovu problematiku kao razloge navode prevelika očekivanja, kao i sve veće boravljenje partnera van kuće i porodice, ali tu su i egzistencijalni problemi i druge nesuglasice.

Naime, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, tokom 2016. godine sklopljena su 5.563 braka, što je u odnosu na prethodnu godinu 332 braka manje, dok se 1.025 bračnih parova razvelo. Statističari zaključuju da je svaki peti sklopljeni brak u RS završio razvodom.

“Današnji brakovi imaju nove, savremene kriterijume, više se ne zasnivaju na tradicionalnim shvatanjima. Do krize braka dolazi i zbog samih kreatora. Žene sve više teže ka samostalnosti i društvenoj angažovanosti. Oba partnera mnogo vremena provode i van kuće i kruga porodice, što takođe utiče na nestabilnost”, kaže Drago Vuković, profesor sociologije na Odsjeku za filozofiju i sociologiju Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Stručnjaci kao razlog zbog kojeg mnogi brakovi dožive krah navode i velika očekivanja koja čak nisu ni realna.

Jedna Banjalučanka koja se razvela prošle godine kaže da je sa bivšim mužem bila u vezi nekoliko godina, te da je i tada vidjela da među njima postoje razlike, ali da je smatrala da će se one vremenom korigovati.

“Međutim, u braku su te razlike bile još očiglednije. Boravili smo pod istim krovom, s tim da je on vrijeme provodio van kuće, na poslu ili s društvom ostajao u kafani. Često smo se svađali. Kad je stigla beba, on je još više bježao od odgovornosti i zajedničkog života. Brinula sam sama i o djetetu i o kući, a on je svako podsjećanje na obaveze tumačio time da ga ‘gušim’. Razveli smo se i, srećom, ostali u korektnim odnosima zbog djeteta”, rekla je ona.

Centar za socijalni rad je kao organ starateljstva prema Porodičnom zakonu RS nadležan za sprovođenje mirenja bračnih partnera koji imaju maloljetnu djecu i koji imaju namjeru da podnesu tužbu ili sporazumni prijedlog za razvod braka kod suda.

Prema evidenciji Centra za socijalni rad Banjaluka, broj postupaka mirenja bračnih partnera je u proteklim godinama u blagom porastu. Istovremeno, primjetan je povećan broj zahtjeva za uređenje održavanja ličnog odnosa s djecom, a najveći porast kada je u pitanju zaštita porodice i djece je zabilježen u okviru kategorije porodica sa poremećenim porodičnim odnosima.

“Ono što u našem sistemu trenutno nedostaje jesu predbračna savjetovališta. Istraživanja su pokazala, a i naše statistike, da značajan udio u ukupnom broju razvoda imaju partneri koji su razočarani zbog neispunjenih očekivanja od braka i porodice. To je samo jedno od pitanja s kojima se radi u okviru predbračnih savjetovanja, tj. očekivanja od braka i porodice”, priča Sandra Dobrijević-Šipka, koordinator za istraživanje i razvoj Centra za socijalni rad Banjaluka.

Ističe da Centar u okviru svojih kapaciteta ima porodično savjetovalište, koje je javna i besplatna usluga namijenjena radu sa svim porodicama u krizi.

U konačnici, naglašava, a u svjetlu dešavanja u Srbiji, kada su ubijene dvije žene i dijete, praksa je, nažalost, pokazala da često nedorečeni sistemi i dugotrajni postupci mogu da imaju kobne posljedice, što pokazuje dodatno veliku odgovornost centara za socijalni rad u radu sa porodicama.

 

Izvor: NN