Biljne vrste poput ginka, kineskog javora, papiraste breze, močvarnog taksodijuma, magnolije kobus samo su neke od mnogobrojnih blagodati prirode koje se mogu vidjeti u botaničkoj bašti koja se nalazi u Univerzitetskom gradu u Boriku.

U prvom i jedinom naučnoistraživačkom vrtu u Banjaluci nalazi se oko 550 stabala drveća i žbunja, sa oko 150 različitih vrsta. Univerzitetski grad zauzima 27 hektara zemljišta, a botanička bašta, koja je u okviru njega, pet hektara.

U Institutu za genetičke resurse Univerziteta u Banjaluci, koji je zadužen za upravljanje ovom površinom, kažu da je u proteklih nekoliko godina zasađeno na desetine novih sadnica drvenastih, žbunastih, te zeljastih vrsta s ciljem obogaćivanja zelene matrice i uređenja prostora.

Posjetioci u botaničkoj bašti mogu da vide japanski javor, muniku, moliku, Pančićevu omoriku, zelkove, kakiju, gledićiju, živu ogradu od bukve, gloga i graba, tri vrste magnolije i mečiju lijesku. Tu je i biobašta sa zbirkama ljekovitog i aromatičnog bilja, trava, povrća, zbirka božura, te ružičnjak sa više od 20 sorti ruža, kao i dvije kolekcije autohtonih sorti voćaka. U vrtu se nalazi više od 120 taksona drvenastih, žbunastih i zeljastih biljnih vrsta – rekla je direktor Instituta za genetičke resurse Univerziteta u Banjaluci Gordana Đurić.

Istakla je da svi veći evropski i svjetski gradovi imaju botaničku baštu i da su ovakve površine značajne i u turističkom smislu.

– Ulaz je besplatan i svi su dobrodošli. Svakodnevno sprovodimo mjere zaštite i unapređenja ovog područja. Nastojimo da podignemo svijest, kako direktnih korisnika područja, studenata tako i građana uopšte o značaju, ljepoti, vrijednosti i bogatstvu zaštićenog područja, koje nam je dato na čuvanje i zaštitu – kazala je Đurićeva.

Dodala ­je da se o svakom stablu i žbunu vodi svakodnevna briga, od same sadnje do formiranja odrasle biljke.

Navodnjavanje, sezonska prihrana, integralna zaštita od bolesti i štetočina, sanitarna rezidba, formiranje habitusa, postavljanje identifikacionih i tabli obavještenja – redovne su aktivnosti baštovanske službe i saradnika zaposlenih – rekla je Đurićeva.

Istorija

Inicijativa za osnivanje botaničke bašte u sklopu Univerzitetskog grada, nastala je 2004. godine kada je i prihvaćena od strane Skupštine grada. Pored novozasađenih stabala, botaničku baštu čine i biljke sačuvane i zasađene prije 2004. godine, kada je područje bilo dio vojne kasarne “Vrbas”. Najznačajnija biljka iz tog perioda je stablo Džefrijevog bora.

(Glas)