Stršljena ima više nego ikada, kažu Banjalučani koji zbog posla ili rekreacije vrijeme provode u prirodi, a ljekari alergičnima preporučuju da se na vrijeme osiguraju zbog neželjenih reakcija.
Sušna i veoma topla godina je učinila svoje, pa se svuda može vidjeti više stršljenova nego inače, čak i u gradu, a uz to su i opasniji po ljude. Opasnosti su naročito izloženi rekrativci, koji vrijeme provode u prirodi, ali i drvosječe i skupljači ljekovitog bilja.
Ljekarima hitne pomoći ove godine se javilo 107 pacijenata zbog ujeda stršljena, a prošle godine 91 pacijent.
– Najveći broj ujeda se dogodio u junu, julu i avgustu, kada su bile velike vrućine, a građani boravili u prirodi, voćnjacima, baštama i pored rijeka – rekla je načelnica Službe hitne pomoći, Nada Banjac.
Dragan Javorac, koji većinu ljeta provodi u šumi sjekući drva sa kolegama, kaže da ovih insekata nema gdje nema, a najviše ih je među hrastovim drvećem.
On je do sada zadobio nekoliko uboda stršljena, ali na svu sreću nije bilo nekih neželjenih reakcija i nije tražio pomoć ljekara.
Međutim, od kako su čuli da je u okolini Stanara drvosječa preminuo od gušenja nakon uboda stršljena, razmišljaju o tome kako da se zaštite.
– Očigledno je da ja nisam alergičan na ubod stršljena, ali plašim se za kolege, jer se do sada nisu susretali s tim. Bilo bi dobro kada bismo uz sebe imali protivotrov – kaže Dragan.
Osobe koje su zbog mjesta boravka ili prirode posla izložene mogućem ubodu stršljena, u dogovoru sa svojim ljekarom, mogu nabaviti specijalnu injekciju, uvijek je nositi sa sobom i sami sebi dati u slučaju uboda.
Ona u sebi ima neophodne lijekove koji sprječavaju gušenje i teške sistemske reakcije koju mogu ugroziti život, ali nema ih u slobodnoj prodaji u apotekama.
– Takođe, jedno od rješenja za osobe koje su izložene mogućnosti ponovljenih uboda je hiposenzibilizacija, a to znači da im se po određenoj šemi nekoliko godina daju male doze alergena stršljena i na kraju se desenzibiliše – rekla je načelnica Klinike za kožne i polne bolesti UKC RS, Jagoda Balaban.
Dodaje da se njihovim ljekarima zbog uboda stršljena pacijenti javljaju sporadično i uglavnom se radi o crvenilu i svrabu na koži koji mogu trajati i nekoliko dana nakon uboda. Balaban kaže da su imali i nekoliko pacijenata koji su prethodno imali jače izražene alergijske reakcije, te su došli da traže savjet kako da postupaju ubuduće.
Napadaju braneći legla
Biolozi iz društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta kažu da stršljeni napadaju kada brane svoja legla, koje ljudi najčešće i ne primjete, a reaguju na sve što ih podsjeća na opasnost – nagle pokrete tijela, mahanje rukama, jake boje, rad električnih uređaja, znoj, jake mirise.
Osim toga, krajem ljeta se raštrkaju u potrazi za zrelim voćem, te djeluje da ih u prirodi ima više nego inače. Stršljen nema mnogo predatora zato što je jako agresivan insekt.
