Na hiljadu porođaja u BiH ne preživi 8 beba, a glavni razlog za to su genetske anomalije.

Prema dostupnim statističkim podacima, ukupan broj anomalija po rođenju, malih i velikih, u BiH je od 3 do 5 odsto.

Podaci su to koje iznosi Zorica Crnogorac, vodeći stručnjak za liječenje bračnog steriliteta u Srbiji i jedan od prvih ljekara koji su u regiji uveli genetsko testiranje.

S obzirom na ozbiljnost problema, Crnogorac je stava da testiranje u Srbiji, ali i cijelom regionu, treba biti o trošku države.

Ona navodi da se zbog problema anomalija sve više žena iz BiH javlja u ordinacije u susjedstvu. Veliki broj žena iz BiH posjetio je i njenu bolnicu u Novom Sadu, a broj posjeta u posljednje vrijeme raste.

– Genetske anomalije nalazimo u više od polovine spontanih pobačaja, u 2 do 4 odsto živorođene i više od 20 odsto mrtvorođene dece. Uzrok fetalnih anomalija je multifaktorski u 25 odsto slučajeva, genske mutacije u 8 odsto, teratogeni faktori u 7, kromosomske anomalije u 6 i nepoznati uzroci u 54 odsto slučajeva. Kod skoro dve trećine anomalija ne zna se uzrok – kaže Crnogorac, piše Avaz.

Ona navodi da stručnjaci posljednjih godina, posebno ginekolozi, bilježe porast genetskih anomalija za koje se prvi put čuje na našim prostorima, pa i kod mlađih parova.

Dodaje da problem predstavljaju anomalije koje nisu genetske, poput anomalija srca, centralnog nervnog sistema, bubrega i urogenitalnog sistema.

Ističe da je pomoću nekih testova moguće otkriti oko 15.000 mutacija i 600 genetskih poremećaja, pa čak i utvrditi pol bebe iz samo nekoliko mililitara krvi.

– To je posebno važno za pacijentkinje nakon 40. godine, ali i kod mlađih s pozitivnom porodičnom anamnezom na genetska odstupanja – pojašnjava Crnogorac.

Otkriva i da podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da se svake godine u svijetu rodi oko 8 miliona beba s kongenitalnim anomalijama, dok njih 276.000 umre u roku od 4 sedmice nakon rođenja.

Raditi skrining programe

Ginekolog Dženita Kurtćehajić ističe da bi se sve trudnice trebale podvrgnuti skrining metodama u trudnoći, jer nikad se ne može znati kojoj će se trudnici desiti da rodi dijete s genetskom anomalijom.

Mi znamo da 90 odsto trudnoća protiče uredno, ali u 3 do 5 odsto slučajeva rađaju se takva djeca. Sada imamo toliko naprednu tehnologiju da se to može otkriti na vrijeme. Nažalost, problem je što BiH nema riješeno to pitanje na državnom nivou, pa pacijentkinje takve preglede moraju raditi privatno, a veoma su skupi. Ipak, preporuka ginekologa i ljekara je da bi skrining trebala obavljati svaka trudnica, bez obzira na dob – kazala je Kurtćehajić.

Izvor: avaz.ba