Novi zakon je pretvorio radnike u RS u moderne robove, a nije doveo ni do smanjenja nezaposlenosti.
Sa ovim stavom čelnika Saveza sindikata RS slaže se i većina ekonomista, a nezadovoljni su i poslodavc, jer im Zakon o radu iz 2016. jeste donio pojeftinjnje radne snage i mogućnost da lakše otpuste radnika, ali s tim nije stigao i obećavani procvat.
Nakon skoro dvije godine primjene Zakona, njegove efekte je analizirao pravni tim Saveza sindikata RS, koji je ocijenio da pomenuti zakon nije donio nikakav napredak.
Za neka rješenja na štetu radnika, tvrde sindikalci, nije bilo ni potrebe, ni primjera u praski, a ni zahtjeva iz Brisela.
– Posebno su loša rješenja u vezi sa platama i ostalim primanjima, nezakonitim otkazom, skraćivanjem roka za pokretanje radnog spora, te sa konstrukcijom rada na određeno vrijeme. Nejasne su i odredbe o pripravnosti za rad – navode u Savezu sindikata RS i dodaju da je novi zakon donio samo “smanjenje troškova poslodavcu, odnosno dodatno pojeftinjenje radne snage”.
Poseban problem je kažu isključivanje obaveze kolektivnog ugovaranja. Opšti kolektivni ugovor, koji bi trebalo da potpišu predstavnici radnika i poslodavaca, kako bi dodatno uredili međusobne odnose, u RS nije potpisan, a zbog izrazite neravnoteže moći, vjerovatno neće ni biti potpisan, jer po zakonu nije obavezan. U Savezu sindikata tvrde da je to krunski dokaz da je “jedini cilj donošenja novog Zakona o radu bio – ukidanje kolektivnih ugovora”.
Kolektivni ugovori su, očigledno, “crvena linija”, i za sindikate i za poslodavce, s tim što se socijalni partneri nalaze na suprotnim stranama ovog fronta. Pokazalo se to i na javnim raspravama o primjeni Zakona o radu.
– Propise iz radnih odnosa treba uskladiti sa savremenim tržišnim uslovima, a opšti kolektivni ugovori ostaci prošlosti – rekao je na raspravi u Bijeljini, Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS.
On tvrdi da su za mnoge probleme krivi sami sindikalci, podsjetivši da predstavnici Saveza sindikata RS nisu htjeli da učestvuju u dijalogu pri donošenju Zakona.
Za ovaj propust prve sindikalce RS proziva i Borislav Radić, direktor Agencije za mirno rješavanje radnih sporova RS, koji je podsjetio da je agencija, samo u prva dva mjeseca primjene novog Zakona o radu primila više od 6.000 pritužbi na kršenje radničkih prava. Najčešće su se žalili prosvjetari i policajci, zbog neisplaćivanja naknada za prevoz.
Obrok za marku
Zakon o radu je dao radnicima neka prava, ali bez utvrđivanja visine tih prava, a kako nije potpisan Opšti kolektivni ugovor, ta su prava obesmišljena, upozoravaju sindikalci.
Tako radnik ima pravo na topli obrok, regres, prevoz, jubilarnu nagradu, na pomoć prilikom rođenja djeteta ili smrti člana porodice.
U praksi se, međutim, dešava da u nekim preduzećima radnici imaju stavku “naknada za topli obrok”, ali da ona iznosi samo jednu marku mjesečno.
