Roditelji više ne plaćaju boravak u bolnici sa djecom, sačuvano je dječje igralište u Boriku, a dvorište Banskog dvora je otvoreno, a sve zahvaljujući građanima koji nisu pustili nadležne da rade kako hoće, a da se ne čuje i njihov glas.

Kada političke partije zakažu, tu „uskaču“ građani kreću u borbu da se čuje i njihov glas. Prave grupe građana, pokreću lokalne inicijative, organizuju proteste, te potpisuju peticije.

U Banjaluci su to radili najčešće kako bi sačuvali zelene površine, poboljšali stanje u kulturi i obrazovanju, ali rješavali i male probleme, poput kontejnera na trotoarima.

Kada se radi o uspjehu građana, svi dobro pamte prošlogodišnju veliku inicijativu „Za Borik“, kada su građani peticijama i borbom spriječili da se izgradi pravoslavna crkva u Boriku na mjestu gdje je veliko dječje igralište i zelena površina.

Prikupili su 5.000 potpisa, inicijativu poslali u gradski parlament, te na Skupštini dobili jednoglasnu podršku od 18 prisutnih odbornika.

Glasna borba vodila se i oko Banj brda, gdje su Banjalučani spiječili namjeru nadležnih da dozvole da se automobilima prolazi kroz, skoro jedino, mjesto za rekreaciju.

Prošle sedmice još jedna akcija je urodila plodom, i to ona da majke besplatno mogu ostati u bolnici sa svojim bolesnim djetetom.

Sve su to svijetli primjeri toga šta sve građani mogu uraditi kada se udruže, ali nažalost, još uvijek je više onih koji završe neslavno, odnosno, budu ignorisani.

– Naša vlast proizvodi toliko kriza da ih je nemoguće riješiti ni da se svi građani udruže. To što oni nemaju osjećaj i što sve spada na građane je veliki problem. Svakako da su građanske inicijative pozitivna stvar, a posebno kada rezultiraju promjenama – kaže Dražana Lepir, predsjednica Udruženja „Oštra nula“.

Dodaje da su uz pomoć svojih inicijativa i pomoći građana, proteklih godina mnoge probleme i barijera riješene i kada su u pitanju osobe sa invaliditetom.

Pored ovog udruženja, mnogo akcija imalo je i Centar za životnu sredinu, zahvaljujući kome je Banj brdo i dalje oaza za pješake, a na poboljšanju uslova za bicikliste radi i Udruženje „Banjalučka kritična masa“, kao i mnoga druga.

Uspjeh je motiv da se uključi što više ljudi. Nije bitno ko organizuje, niti ko učestvuje, bitno je da ideje dijelimo na dobre i loše i da zajedno nešto promijenimo – kaže najmlađi odbornik, Draško Stanivuković, koji je i sam organizovao inicijative, a mnoge od njih su imale uspjeha.

Dodaje da su građanske inicijative odlična praksa koja bi se kod nas trebala češće primjenjivati, a osim građana oko njih bi se mogli više aktivirati i gradski odbornici.

– Bitno je da se građanima u njihovoj borbi pridruži neko ko će privući interesovanje medija, jer nadležni najbolje popuštaju pod pritiskom, a mediji tome mnogo doprinose – dodaje Stanivuković.

Građanske akcije imale su uspjeha i kada su u pitanju uređenje šetališta, dječjih igrališta i mnogih drugih manjih akcija, za koju je najbolji primjer Petrićevac, gdje su građani sami izgradili prvo dječje igralište u ovom naselju.

Bile uspješne ili ne, građanske inicijative, uspjehe ostvaruju samo na lokalnom nivou i to ako su baš istrajne. Rijetko se desi da građanska inicijativa dođe do Narodne Skupštine Republike Srpske i promijeni zakon.

Često se spominje da se građanske inicijative prema političkim strankama odnose kao alternativna medicina prema zvaničnoj medicini. Ne mogu da ih nadmaše, ali ipak djeluju.

Društvene mreže

Društvene mreže su najčešća promocija za pojedine inicijative. U sve više slučajeva građani „okupljanja“ počinju upravo na Fejsbuku ili Tviteru, gdje se uz brojne lajkove i objave može vidjeti koliko njih podržava određenu ideju. Nažalost, to često zna dati i lažnu sliku o svemu, jer ideja na društvenim mrežama zna imati i na hiljade simpatizera, dok na teren i u borbu izađe tek njih stotinak.

(EuroBlic)