Mnogi pacijenti se prije laboratorijskih pretraga pitaju ‘’Što znači natašte?’’. Određene laboratorijske pretrage koje se provode zahtijevaju da pacijenti ne praktikuju nikakav unos hrane i pića koje mogu znatno uticati na rezultate pretraga. To naravno ne uključuje vodu, jer ona ne utiče na vrijednosti rezultata pretraga koje se provode. Šta je dopušteno konzumirati prije obavljanja laboratorijskih pretraga kako bi rezultati precizno odražavali pravo stanje pojedinih vrijednosti u našem organizmu? Koliko je vremena potrebno organizmu poslije posljednjeg unosa obroka da bi nivoi ispitivanih vrijednosti bile relevantne, te kako organizam pravilno pripremiti za laboratorijske pretrage?
Preporučljivo je laboratorijska testiranja obavljati ujutro, kada je osoba naspavana, odmorna i opuštena. Najbolje vrijeme za davanje većine uzoraka za laboratorijske pretrage je ujutro između 7 i 10 časova. Jutarnje vrijednosti posebno su bitne kod određenih pretraga, jer su tada dobijeni rezultati najmjerodavniji. Kod testiranja kod kojih je potrebno doći natašte, važno je ne konzumirati ništa od hrane i pića (osim vode) u vremenskom razmaku od 6 do 8 časova prije uzimanja uzoraka. Takođe, nije dobro ako je osoba znatno duže natašte, jer neke vrijednosti mogu biti niže, pa nisu mjerodavne. Stoga je za valjanost rezultata kod određenih testiranja važno da pacijenti pravilno slijede uputstva ljekara ili laboratorijskog osoblja.
Postoje neke vrste testiranja za koje nije nužno doći natašte i rano ujutro kako bi se dobili valjani rezultati. Na primjer, nivoi hormona koji služi za ranu dijagnozu i praćenje trudnoće β-HCG tokom cijelog dana ostaju iste, te se testiranje može provesti i ako osoba nije natašte. Isto je tako i s testiranjem na alergije. Pacijentima se prije testiranja preporučuje da se posavjetuju s ljekarom i pritom pravilno informišu o načinu uzimanja laboratorijskih uzoraka prije određenih analiza, kao i ostalih uputa koje mogu dobiti od laboratorijskog osoblja.
Jesam li natašte poslije prve jutarnje kafe?
Svima nam je dobro poznat jutarnji ritual ispijanja prve kafe. Mnogi pacijenti ne preskaču ovaj ritual prije obavljanja laboratorijskih pretraga, ali trebali bi. Kafa i ostali dodaci koji se konzumiraju uz kafu (npr. mlijeko šećer, šlag) mogu uveliko uticati na rezultate laboratorijskih pretraga. Ukoliko je potrebno doći natašte, nikako ne bi trebali konzumirati kafu prije vađenja krvi. Uz kafu, preporučuje se i izbjegavanje sokova, čajeva ili bilo kakvih napitaka koji bi mogli uticati na laboratorijske rezultate.
Isto vrijedi i za ‘’lagani’’ doručak, jer bi masti, šećeri i druge tvari iz obroka mogle uticati na vrijednosti parametara koje ispitujemo. Pacijentima se preporučuje da izbjegavaju bilo kakav unos hrane i pića (osim vode) prije uzimanja laboratorijskih uzoraka.
Obavljanje pretraga ne mora biti stresan i naporan postupak ukoliko ga pacijent obavlja dovoljno rano ujutro i zatraži savjet laboratorijskog osoblja gdje će dobiti pouzdane i točne informacije kako se pripremiti na odlazak u laboratorij.
