Radi zdravlja do narednog Božića, nešto treba i da pažljivo čuvate…
Trećeg dana Božića slavimo Svetog Stefana, krsnu slavu velikog broja Srba i prvu krsnu slavu u godini.
Sveti Stefan bio je Jevrejin i rođak apostola Pavla. Prvi je od sedam đakona koje su sveti apostoli rukopoložili i postavili na službu oko pomaganja sirotinje u Jerusalimu. Zato je i prozvan arhiđakonom.
Svojom vjerom činio je mnoga čudesa među ljudima, a svojim protivnicima Jevrejima suprotstavljao se mudrošću i silom Svetog Duha. Optužen je da je hulio na Boga i na Mojsija, a uz pomoć lažnih svjedoka i osuđen.
Svetitelj se, ozaren svojom vjerom, obratio narodu i govorio o mnogim dobročinstvima koja je Bog učinio narodu Izrailja i nazvao ih izdajnicima i krvnicima Hristovim.
Ubrzo poslije toga izveli su ga iz grada i kamenovali. Među mučiteljima nalazio se i njegov rođak Savle, kasnije apostol Pavle. Stefanovu mučeničku pogibiju gledala je sa nekog udaljenog mjesta i Presveta Bogorodica sa Svetim Jovanom Bogoslovom i usrdno se molila Bogu za ovog stradalnika istine i vjere.
Sveti Stefan je prvi hrišćanin koji je stradao za Gospoda i zato se naziva Prvomučenik. Tijelo svetog Stefana krišom je uzeo i sahranio na svom imanju potajni hrišćanin i knez jevrejski Gamalil.
Narodna vjerovanja i običaji na Stevanjdan
Sveti Stefan se uvijek slavi 9. januara, trećeg dana Božića i jedna je od većih slava u našem narodu.
Najrašireniji običaj je da se na Stevanjdan iznosi božićna slama iz kuće, koja se, zbog vjerovanja u njenu plodotvornu moć, prvo pažljivo pometena i skupljena, ostavlja u štalu, privredne objekte, voćnjak ili među pčele, radi podsticanja roda ili napretka.
UU pojedinim krajevima postoji običaj da slamu iznose žene, tiho, da se ne bi čulo kako odlazi Božić. One metlu kojom je božićna slama pometena, ne koriste tokom godine, već radi zdravlja čuvaju.
