Kada se izdvoji novac za gorivo, putarinu ili autobusku kartu do Zagreba, Graca ili Ljubljane i dalje se isplati otići u šoping preko grane, jer su sniženja neuporedivo veća nego u domaćim trgovinama.

Bilo da su praznična ili sezonska, sniženja u domaćim trgovinama ne mogu se ni uporediti sa onima u gradovima regiona, posebno sa zemljama Evropske unije.

Znakovima postotka uveliko su izljepljenje trgovine, kako u Bosni i Hercegovini, tako i širom svijeta. Međutim, vidljivo je da su u domaćim trgovinama artikli sniženi znatno manje nego u većim gradovima.

Domaći trgovci nemaju razvijen sistem sniženja i rasprodaja, pa je već poznata priča odlaska u šoping u Zagreb, Beč, Trst, pa i Beograd.

Sniženja i do 70 odsto u trgovinama regiona, posebno na odjeću i obuću, dovoljan su razlog da građani ni ne obraćaju pažnju na domaće izloge, već štede i krenu put šopinga preko granice.

Kako to da ista majica u Banjaluci košta 60 KM, a u Gracu je već nekoliko dana snižena i to na 10, čak i pet evra, pitaju se potrošači odavno.

Dok se građani pitaju i vraćaju iz Zagreba i Graca sa punim kesama jeftine robe, domaće trgovine gomilaju stvari u skladištu, koje tamo često stoje po nekoliko godina.

Razlog tome je, objašnjavaju stručnjaci, to što domaći trgovci nemaju naviku prodavanja proizvoda po niskim cijenama, jer nemaju nikakve poreske olakšice.

– Suština je da nemamo stimulativnu poresku politiku koja bi dozvolila i omogućila da se situacija sa starim lagerima čisti putem značajnih sniženja – smatra ekonomski analitičar, Zoran Pavlović.

Dodaje da je u poreskoj politici zapada potpuno jasno i logično da se trgovci oslobode robe koja dugo stoji, te da se smanje poreske obaveze i oslobodi prostor u skladištu koji će popuniti novom robom.

– Mi smo tehnološki „nepokretni“ i uopšte nemamo pristup razvoju tržišta kako bi to sve počelo da funkcionište, jer da bi nabavljali novu robu, trgovci moraju da rasprodaju staru. Jednostavno, ne mogu novu robu da stavljaju u magacin dok stara još stoji tu – dodaje Pavlović.

Zbog svega toga, domaće potrošače preko grane tjeraju i nove kolekcije, koje u domaćim trgovinama često kasne i po više od godinu dana, pa na policama dugo stoji roba iz starijih kolekcija.

– Situacija je takva da naši trgovci nisu svjesni mogućnosti da mogu da oslobode magacin i dođu do gotovog novca putem značajnijih sniženja. Rijetko se dešava da neka firma napravi veliku rasprodaju, a i kada je naprave to nije značajan pad cijena, koji bi trebao da bude, jer se radi o zalihama koje su stare i nemaju dovoljno veličina. Jednostavno, nemamo tu tradiciju, trgovci ne pokreću sniženja, a sa druge strane to nije ni poreski ispraćeno simulacijama – sumirao je Pavlović.

Bez simulacija i navika da se sniženjima riješe robe, domaći trgovci koliko god robe imali, nemaju šta da ponude kupcima, čiju su novčanici sve tanji.

Sudeći po svemu, trend odlaska u kupovinu preko granice nastaviće se još dugo, a domaći trgovci moraće ponuditi veća sniženja kako bi se riješili robe i privukli mušterije.

Šoping ture od 20 KM

Priliku da zarade na domaćim škrtim sniženjima odavno su iskoristile turističke agencije, koje nude organizovane jednodnevne izlete u evropske šoping centre i to najviše u vrijeme velikih sezonskih sniženja. Primjera radi, do Zagreba se može otići za 20 KM, do Trsta za 30 ili Beča i Graca za 40 do 50 KM. Agencije ovu vrstu izleta obično organizuju jednom mjesečno, osim kada su u pitanju velika sniženja, tada su izleti organizovni svaki vikend.

Izvor: blicrs