Bolovi u donjem dijelu leđa (lumbago) česti su poremećaji mišića i kostiju leđa, a zahvataju gotovo 40 % ljudi tokom života. Ona je akutna ako traje manje od 6 nedjelja, a hronična ako traje više od 12 sedmica.
Rizičnu grupu za razvoj boli u donjem dijelu leđa čine sve osobe koje rade teške fizičke poslove ili suprotno, osobe čiji posao zahtijeva neprekidno sjedenje, osobe s osteoporozom ili nekom drugom anomalijom kičme, osobe koje su imale operativan zahvat na kičmi te osobe starije životne dobi.
Bol u leđima jedan je od najčešćih razloga odlaska ljekaru. Ipak, ako istorija bolesti i fizikalni pregled ne upućuju na neku određenu bolest kao uzrok, izbjegava se slikovna dijagnostika kao što je rendgen, CR ili MRI kako bi se izbjeglo ozračivanje pacijenta.
Simptomi
Bolovi u donjem dijelu leđa najčešće nastaju nakon određenog pokreta, kod naginjanja, uvijanja ili podizanja. Bol može uslijediti odmah nakon pokreta ili idućeg jutra. U određenim položajima može se znatno povećati, pa i širiti uz nogu (išijas).
Prvi bolovi u donjem dijelu leđa obično se osjete već između dvadesete i četrdesete godine života, a nerijetko se bol nastavlja pojavljivati kroz čitav život, pri čemu su ponavljajuće epizode sve bolnije.
Bol u leđima može uticati na kvalitetu sna, pa je tako ljudima koji pate od bolova potrebno više vremena kako bi zaspali, san je nemiran uz česta buđenja što dovodi do umora i neispavanosti tokom dana. Posljedično se mogu javiti i simptomi depresije ili anksioznosti.
Uzroci bolova u donjem dijelu leđa
Većina bolova u leđima nema jasan uzrok, ali se pretpostavlja da je riječ o manje značajnim povredama mišića ili kostiju, istegnućima ligamenata ili mišića te uganućima zglobova.
Određeni faktori mogu doprinijeti boli u donjem dijelu leđa, kao što su pretilost, pušenje, stres, neispravno držanje tijela, te loš položaj pri spavanju.
Uzroci takođe mogu biti:
- osteoartritis,
- reumatski artritis,
- degeneracija diska,
- hernija diska,
- fraktura pršljena,
- infekcije ili tumor kičme.
Žene mogu trpjeti bolove u donjem dijelu leđa zbog endometrioze, ciste ili tumora na jajnicima ili fibroma materice. Zbog promjena u držanju tijela i centra gravitacije, svaka druga trudnica osjeća bolove u tom predjelu.
Liječenje bolova u donjem dijelu leđa
- Mirovanje – prvih 7 dana dok se bol ne smiri preporučuje se mirovanje u udobnom položaju i oprezno kretanje. Nakon smirenja boli, potrebno je ipak razraditi plan vježbanja kako bi se spriječila ponovna epizoda kičmobolje.
- Fizička aktivnost – šetnja, istezanje, pilates, joga, plivanje i gimnastika u vodi pokazali su se kao učinkovit način prevencije boli donjeg dijela leđa. Za osobe s hroničnom boli razvijene su posebne vježbe koje smanjuju nivo i učestalost pojave boli na duža razdoblja, međutim kako bi vježbe bile efikasne, potrebno ih je redovno praktikovati uz savjete fizioterapeuta. Jačanje mišića leđa i trbušnih mišića učvrstit će trup i smanjiti pritisak na kičmu što će posljedično dovesti do ublažavanja bolova.
- Lijekovi – obično se prvo prepisuje paracetamol za ublažavanje boli, a u slučaju jače akutne boli mogu se prepisati i nesteroidni protivupalni lijekovi. Ipak, oni nose veći rizik od nuspojava, jer djeluju štetno na bubrege, želudac i srce. Ako se ove dvije vrste lijekova ne pokažu učinkovitima, mogu se upotrijebiti i opioidi kao što je morfin, ali samo kratkoročno, jer nose rizik od izazivanja ovisnosti te mogu imati negativne interakcije s drugim lijekovima. Davanje injekcija u međupršljenske zglobove može biti djelotvorno kod osoba koje boluju od išijasa.
- Hirurško liječenje – operacija može biti korisna kod osoba s težim mehaničkim oštećenjima, kao što je hernija diska, pri čemu se bol širi u nogu te izaziva slabost u nogama, probleme s mjehurom ili gubitak kontrole nad crijevima.
- Steznici i ortopedska pomagala – iako pojedine osobe osjećaju poboljšanje tokom korištenja steznika i ortoza, dugoročno se ne preporučuje njihova upotreba, jer slabe mišiće leđa i trbušne mišiće što opet dovodi do preopterećenja kičme i bolova.
- Alternativna medicina – nauka nije potvrdila učinkovitost uklanjanja bolova putem različitih masaža, akupunktura i kiropraktike, neki pacijenti svjedoče o smanjenju boli nakon ovakvih terapija. Akupunktura se pokazala u nekim slučajevima jednako korisna kao i analgetici. Masaže u kombinaciji s fizičkom aktivnosti mogu pokazati izvrsne rezultate, kao i kiropraktika ako ju izvodi stručna osoba.
- Terapija biljem – poneke prirodne trave mogu ublažiti bol kod pojedinaca koji nisu učestalo koristili analgetike, odnosno kod onih koji još nisu stvorili otpor na sredstva protiv bolova. U svrhu liječenja kostobolje koristi se, na primjer, bijela vrba, zatim tzv. vražja kandža ili Capsicum gel.
Znakovi za uzbunu
Ako se uz pojavu bolova u donjem dijelu leđa osjete i neki od sljedećih simptoma, potrebno je zatražiti odmah ljekarsku pomoć, jer može biti riječ o ozbiljnom medicinskom problemu:
- neobjašnjivi gubitak tjelesne mase,
- gubitak kontrole nad mjehurom ili crijevima,
- znatna mišićna slabost,
- smanjenje osjeta u nogama, leđima ili zadnjici,
- jaka bol nakon operacije,
- temperatura,
- infekcija mokraćnog sistema.
