Post predstavlja i uzdizanje duha nad tijelom, pobjedu duhovne strane nad čulima…

Za pravoslavne vjernike, danas je počeo sedmonedjeljni Vaskršnji ili Časni post (jer obuhvata vrijeme stradanja Hristovog i njegovog razapinjanja na Časni krst). Ovaj post traje od Čistog Ponedjeljka do Blagovijesti.

Post je višedimenzijskog karaktera i ni u kom slučaju nije odricanje od hrane i izgladnjivanje, jer po riječima svetih Otaca: “Mi nismo tijeloubice, već strastoubice”.

Post u hrišćanstvu ne predstavlja samo odricanje od masne ili mrsne hrane, već prvenstveno ima duhovnu dimenziju. Post predstavlja i uzdizanje duha nad tijelom, pobjedu duhovne strane nad čulima i za hrišćanina on predstavlja pripremu za obilježavanje i proslavu praznika.

Prvi dan pravoslavnog Časnog posta je Čisti ponedjeljak, koji dolazi poslije Bijele nedjelje, koja je vrhunac slavlja pred post u koji treba ući dostojanstveno i sa što manje grijehova.

Prva nedjelja posta zove se Čista, a posljednja je Nedjelja pravoslavlja, dok se do Vaskrsa, uz posebna pravila, smjenuju Pačista, Krstopoklona, Srijedoposna, Gluva, Cvjetna i Strašna ili Stradalna nedjelja.

Čista nedjelja, prva nedjelja Vaskršnjeg posta negdje se naziva i Todorova, Teodorova, Tudorova nedjelja. Prvih dana Čiste nedjelje se ne pale ognjišta i žene ništa ne kuvaju, nego se jede ranije spremljena hrana. Prvih dana muškarci jednoniče, tj. ništa ne jedu u toku dana dok se ne smrkne.

Do četvrtka se ne koristi kašika, djevojke ne nose nikakav nakit, nigdje se ne igra i ne pjeva. Uveče je sva porodica na okupu, a djeca kokaju kokice, što je mnogima jedina večera. U selima oko Pčinje se kaže da se ne valja jesti sve dok ne izađe zvijezda Karavanka.

Na Čisti ponedjeljak, žene spremaju i čiste kuću, djeca i odrasli se kupaju, šišaju i briju.

Prema pravoslavnom učenju, Veliki post nas uči pokajanju, praštanju i pravoj molitvi, a cilj je da se u miru i tišini dočeka najveći hrišćanski praznik Vaskrs, jer je vjera u Vaskrsenje osnov hrišćanstva.