Za razliku od snimanja video-klipova ili bacanja petardi, politički mitinzi u školama nisu zabranjeni… ako su organizovani poslije časova.

Novi Zakon o srednjem obrazovanju u RS načelno zabranjuje političko organizovanje i djelovanje, te “korištenje školskog prostora u te svrhe”, ali samo u “vrijeme održavanja obrazovno-vaspitnih aktivnosti”.

U prevodu, stranački miting se može organizovati u školi nakon završetka nastave, pa je tako moguće da u vrijeme predizborne kampanje časovi budu skraćeni, kako bi se “oslobodio prostor” za nastup političara. Takvi slučajevi su se u osnovnim školama RS već dešavali.

Prijedlog zakona, o kome su juče raspravljali poslanici u Narodnoj skupštini RS i čije se usvajanje očekuje danas, precizira se da đak može biti izbačen iz škole zbog alkohola ili droge, posjedovanja oružja, izazovanja tuče, izražavanja nacionalne i vjerske netrpeljivosti, ali i petardi i drugih pirotehničkih sredstava ili prepravki ocjena u svjedočanstvu, diploma ili školskom dnevniku.

Težom povredom obaveza učenika, zbog koje može biti izbačen iz škole, smatra se i “upotreba i korištenja mobilnih telefona, u vrijeme nastave i snimanje video-klipova za vrijeme boravka u školi i njihova dalja distribucija, ili u svrhu prevare u postupku ocjenjivanja”.

Ako se protiv učenika vodi krivični postupak ili je zatečen u vršenju teškog krivičnog djela, njemu će se ipak omogućiti nastavak školovanja, ali polaganjem razreda bez prisustva redovnoj nastavi.

Zakon detaljnije propisuje i obaveze škola u radu sa talentovanim đacima, uključujući i učenje putem istraživanja, rješavanja problema i otkrića. Predviđena je i mala matura, kao jedan od kriterijuma za upis đaka u srednju školu.

Propisano je sedam vrsta škola. Škole sa četiri razreda biće gimnazije, umjetničke škole i stručne tehničke škole. Postojaće dvije vrste zanatskih škola: sa tri ili dva razreda, te škole za đake sa posebnim potrebama, kao i vjerske škole koje traju pet godina.

Što se gimnazijskih smjerova tiče, nije prošao prijedlog za osnivanje sportskih gimnazija, ali je ostavljena mogućnost da o osnivanju takve ili slične gimnazije odluči ministar.

Traže “bosanski jezik”

Na prijedlog Zakona o srednjem obrazovanju uloženi su brojni amandmani, a neki od njih imaju jasan predizborni prizvuk.

Tako je Admir Čavka, u ime Koalicije “Domovina”, zatražio da se u članu koji propisuje da se nastava održava na jezicima konstitutivnih naroda doda da su to: srpski, hrvatski i “bosanski jezik”.

Izvor: blicrs