Dejan Stanetić, banjalučki obućar, koji se ovim zanatom bavi već pet godina, misli da ne postoji obućar mlađi od njega koji radi samostalno u Republici Srpskoj, a koliko mu je poznato ni u Bosni i Hecegovini. (Aldıjana Hadzıc - Anadolu Agency)

Među polaznicima programa za obrazovanje odraslih u Srpskoj nisu rijetki ni oni sa diplomom pravnika i ekonomiste u ruci, a koji šansu za zaposlenje prepoznaju u prekvalifikaciji za njegovatelje, molere ili obućare.

U ustanovama u kojima se sprovode programi za obrazovanje odraslih ističu da je među polaznicima najviše onih sa završenom osnovnom ili srednjom školom, ali da ni fakultetlije nisu rijetkost.

– Osim medicinskog smjera, za koji vlada najveće interesovanje, kandidata ima i za zanate. Među tridesetak polaznika, koliko upišemo godišnje, ima i diplomiranih ekonomista i pravnika – rekla je Milka Jevtić iz zvorničkog Centra za obrazovanje odraslih.

Medicinski tehničar najtraženije je zanimanje i među Sembercima koji upisuju programe obuke odraslih.

– Uglavnom nam dolaze ljudi srednjih godina sa završenom srednjom školom. Imali smo i nekoliko pravnika koji su odlučili da se prekvalifikuju za medicinskog tehničara nakon što nisu uspjeli da se zaposle u struci – rekla je menadžer bijeljinske Ustanove za obrazovanje odraslih “Obrazovni centar” Jovana Gligić-Dumonjić i dodala da obuka, koja traje od godinu do 16 mjeseci, košta od 2.000 do 2.500 KM. U Zavodu za obrazovanje odraslih kažu da zainteresovanih ima i za obuku u oblasti mašinstva, kao i za osposobljavanje za plasteničku proizvodnju.

– Uvođenjem programa za obrazovanje odraslih odgovorili smo na sve zahtjeve privrede u potrazi za kvalitetnom radnom snagom. Privrednicima je omogućeno da učestvuju u donošenju ovih programa, da daju mišljenja, ali i da učestvuju u realizaciji programa obezbjeđivanjem mjesta za praktičnu nastavu – istakli su u ovom zavodu.

Dodaju da je 2013. godine bilo 1.204 polaznika, lani 1.525, a od početka ove godine 84 polaznika programa za obrazovanje odraslih.

– Karakteristika programa za odrasle je da traju kraće i da se oko 80 odsto realizuje kroz praktičan rad u realnim uslovima i na radnim mjestima za koja se polaznik osposobljava – naveli su u zavodu.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić kaže da se već godinama u Srpskoj na teret budžeta školuju kadrovi koji nikome ne trebaju.

– Školstvo nije prilagođeno potrebama tržišta rada. O trošku države trebalo bi da obrazujemo samo kadar koji nam je potreban, a ne da omladina završava fakultete koji nikada nikome neće trebati. Zato danas i imamo sve više onih koji se sa diplomom u ruci prekvalifikuju za zanate – rekao je Škrebić.

Izvor: glassrpske