Zbog cijena koje konstantno idu gore, iz godine u godinu rastu svi troškovi života, osim izdatka za garderobu, što je još jedan dokaz da građani štede gdje god mogu.

Iz analiza Saveza sindikata RS može se zaključiti da je potrošačka korpa za jednu četvoročlanu porodicu za decenuju poskupila za 290 maraka, dok je u istom periodu prosječna plata povećana za oko 115 KM.

Zanimljivo je da je trošak svih stavki iz ove korpe povećan, osim za odjeću i obuću. Tako za hranu, u odnosu na 2008, izdvajamo skoro 125 KM više, za stanovanje i komunalne usluge 130, za prevoz 35, tekuće održavanje domaćinstva 15 KM više.

S druge strane, unazad deset godina trošak za odjeću i obuću smanjen je sa 167 na 133 KM, što, kako objašnjavaju u udruženjima potrošača, nije rezultat pojeftinjenja garderobe, nego činjenice da ljudi imaju sve manje para za sve izdatke koji nisu u vezi sa pukim preživljavanjem.

Ipak, stvarni izdatak za garderobu za mnoge radničke porodice je bar upola manji, tako da jedna obična porodica na odjeću i obuću mjesečno u prosjeku potroši najviše 70 KM.

Većina nezaposlenih, radnika i penzionera, naime, garderobu kupuje samo kad je to neophodno, nerijetko u prodavnicama polovnih stvari, na pijacama ili u kineskim radnjama. Oni koji su među njima malo solventniji, uglavnom se oblače na rate, jer tako lakše podnesu ovaj izdatak.

Slobodanka S, službenica iz Banjaluke, kaže da, iako i ona i suprug rade, iz godine u godinu imaju sve manje para za obnavljanje garderobe.

Imamo dvoje djece, pa smo na početku svake školske godine u problemu. Tada moramo da obezbijedimo novac za jakne i cipele, te nešto od nove odjeće, jer djeca brzo rastu. Iako su između njih samo dvije godine razlike, teško mogu da nose istu garderobu, jer su dječak i djevojčica. Problem je što su naše plate godinama iste, a cijene konstantno rastu – kaže naša sagovornica.

Ističe da je nekada bilo kudikamo lakše izdvojiti novac za odjeću, odnosno da su se odjeća i obuća kupovali u dobro opremljenim radnjama.

– Kada je došla kriza, neke stvari smo počeli da pazarimo na pijaci, jer su cijene ipak malo povoljnije. Uslijedile su kupovine u sekend hend šopovima kako za djecu, tako i za nas. Riječ je o dobro očuvanoj i prilično kvalitetnoj odjeći, koja nije skupa. Takođe, garderobu kupujemo uglavnom kad je to neophodno, jer za neko modiranje imamo sve manje prostora. Često kupim materijal, pa mi komšinica nešto sašije, a od sestre, čija su deca starija, dobijem nešto garderobe, koja dobro dođe mališanima za oko kuće. Činjenica je da ljudi  nemaju izbora, nego da štede gdje god mogu – naglašava naša sagovornica.

U udruženjima potrošača takođe ističu da je došlo vrijeme da većina ljudi više krpi staru, nego što kupuje novu odjeću.

– Većina ljudi je dospjela u poziciju da kupuje samo ono najneophodnije, jer njihova kupovna moć konstantno opada. U prvom planu im je kako preživjeti, a to podrazumijeva obezbjediti dovoljno hrane i platiti režije – kaže izvršna direktorka Udruženja građana “Don” iz Prijedora Murisa Marić.

Prema njenim riječima, mnogi se ionako suočavaju sa velikim dugovanjima za komunalne usluge, zbog čega je logično da sve manje para izdvajaju za garderobu.

– Ništa čudno, s obzirom na činjenicu da imamo armiju nezaposlenih, te da većina radnika preživljava sa 550, a penzionera sa 350 KM. Kako se njihov standard pogoršavao, tako su mijenjali i svoje potrošačke navike, pa su od šopinga u prodavnicama firmirane garderobe polako prešli na oblačenje u sekend hend šopovima. Pored toga, ljudi u krugu svojih porodica i prijatelja često razmjenjuju garderobu, a sve kako bi uštedili. U posljednje vrijeme sve popularnija postaje i razmjena odjeće i obuće na internetu, pa se, zbog sve lošije platežne moći, građani okreću jednom od najstarijih vidova trgovine. Riječ je o klasičnoj trampi, odnosno, mijenjanju robe za robu po principu “dajem višak za ono što mi treba”. Ono što im je višak mijenjaju za nešto što će koristiti, umjesto da kupuju. To je dobra ideja u borbi protiv besparice – naglašava Marićeva.

Tako je Fejsbuk stranica “Razmjena-jer para nemamo” za nepuna dva mjeseca stekla više od 25.000 članova, čiji je broj svakodnevno u vrtoglavom porastu. Koliko je aktivna komunikacija na ovoj stranici, nedvosmisleno potvrđuje podatak da za samo jedan dan  bude objavljeno više od 4.500 postova.

Suzana S, trgovac iz Banjaluke, ističe da već odavno do garderobe dolazi na sličan način.

– Kolegice čija su djeca starija od moje, meni daje njihovu garderobu, a ja od svojih mališana prosljeđujem kumi čija su djeca mlađa. Takođe, između sebe razmjenjujemo i garderobu, po principu šta se kome više sviđa, odnosno, šta je kome potrebnije – kaže naša sagovornica.

Polovna garderoba

Analiza Spoljnotrgovinske komore pokazuje da je u BiH lane uvezeno  polovne garderobe u vrijednosti od 6,7 miliona KM. Uvoz polovne garderobe u BiH poslednjih godina je u porastu, pa je tako 2010. uvezeno oko 2.400 tona korištne odjeće, ukupne vrijednosti 4,1 miliona KM.

Prošle godine uvezeno je oko 3.500 tona korištene garderobe, na šta je potrošeno 2,6 miliona KM više nego pomenute godine. Polovna roba je tokom prošle godine uvezena iz više od 40 zemalja, uglavnom iz Evrope. Najviše uvozimo iz Slovačke, Poljske, Slovenije, Bugrske i Rumunije, ali i sa Novog Zelanda.