Ombudsman za djecu Republike Srpske, Dragica Radović, precizira da su mališani do deset godina života najviše izloženi situacijama koje dovode do povreda njihovih prava i da je povećan broj prijava koje se odnose na ugrožavanje prava najmlađih u ovom uzrastu.

Ona otkriva da najveći broj prijava koje je ova institucija primila ukazuje na povredu prava djeteta u postupcima razvoda braka ili prestanka vanbračne zajednice.

“Ombudsman za djecu prepoznaje da su problemi u postupcima uređenja ličnih odnosa sa roditeljem sa kojim dijete ne živi, nakon razvoda braka ili prestanka vanbračne zajednice, veoma ozbiljni, jer praksa pokazuje da nedostaje efikasna zaštita djeteta u ovim postupcima”, ističe Radovićeva.

Ona u intervjuu Srni ocjenjuje da je razvod sam po sebi traumatičan za cijelu porodicu, a posebno za dijete, pa je zato neophodno da tokom razvoda i poslije postoji minimum tolerancije među roditeljima, koji je potreban da se dijete i njegovi interesi stave na prvo mjesto.

Situacija se u ovim postupcima dodatno komplikuje neodgovarajućim ili neblagovremenim reakcijama centara za socijalni rad.

“Kada je riječ o ostvarivanju prava djeteta na izdržavanje nakon razvoda braka, odnosno prestanka vanbračne zajednice, treba istaći da je izbjegavanje plaćanja alimentacije veoma ozbiljan oblik zanemarivanja djeteta”, navodi ona.

Obudsman za djecu je i ranije ukazivao na potrebu izmjene pojedinih dijelova Porodičnog zakona koji se odnose na ostvarivanje prava djeteta u postupku razvoda braka i pravo djeteta na izdržavanje.

Tokom prošle godine ubrzane su aktivnosti na donošenju zakona o osnivanju alimentacionog fonda, čime bi djeca u ovoj oblasti dobila potrebnu zaštitu.

Radovićeva pojašnjava da zakon mora dodatno da pojača odgovornost nadležnih službi kod vođenja postupaka i donošenja odluka u najboljem interesu djeteta.

“S obzirom na to da su u toku aktivnosti na uspostavljanju alimentacionog fonda, porodični zakon mora da prati ove aktivnosti kroz jačanje uloge organa starateljstva, naročito kod pokretanja postupaka za prinudnu naplatu nenaplaćenih alimentacija”, poručuje Radovićeva.

Mnogo prijava odnosi se na neadekvatnu zaštitu od različitih oblika nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, kao i na različite povrede prava u obrazovnom sistemu.

Radovićeva precizira da su mališani do deset godina života najviše izloženi situacijama koje dovode do povreda njihovih prava i da je povećan broj prijava koje se odnose na ugrožavanje prava najmlađih u ovom uzrastu.

“Prema polnoj zastupljenosti djece na čije povrede prava se ukazuje u prijavama, proizilazi da su i u 2017. godini dječaci bili više izloženi situacijama koje dovode do povrede njihovih prava, njih 331 u odnosu na 275 djevojčica”, otkriva Radovićeva za Srnu.

Stalno raste i broj prijava koje se odnose na vaspitno obrazovne ustanove.

U provjeri navoda iznesenih prigovorima u vezi sa povredom obrazovnih prava, Radovićeva navodi da je ombudsman, osim izjašnjenja škole, u znatnom broju predmeta tražio postupanje i Republičkog pedagoškog zavoda i prosvjetne inspekcije.

Govoreći o nasilju nad djecom, Radovićeva je ocijenila da je riječ o ozbiljnom društvenom problemu, te da se u praksi najčešće prepoznaju slučajevi fizičkog nasilja, posebno ako su medijski eksponirani.

“U toku 2017. godine ombudsman za djecu je postupao u ukupno 144 predmeta koji se odnose na nasilje nad djecom, od toga se 42 predmeta odnose na vršnjačko nasilje, 16 na nasilje u porodici, gdje se kao žrtve pojavljuju i djeca, te 11 predmeta koji se odnose na seksualno nasilje”, navodi Radovićeva.

Vršnjačko nasilje ne bude prepoznato na vrijeme i u pravom obliku, pa još ima slučajeva izostanka pravovremene i odgovarajuće reakcije svih koji učestvuju u vaspitanju i zaštiti djece.

Radovićeva napominje da nisu rijetke povrede prava na privatnost djeteta i da se to najčešće dešava putem medijskog izvještavanja – najčešće je riječ o slučajevima izvještavanja o djeci koja žive u teškim životnim uslovima, bolesnoj ili onoj sa smetnjama u razvoju.

Ona ukazuje da je zabilježen veliki pomak u zaštiti prava djece na privatnost donošenjem novog Krivičnog zakonika, koji povredu privatnosti djeteta propisuje kao krivično djelo.

Ombudsman za djecu je u prošloj godini postupao u ukupno 722 predmeta, od kojih je 561 predmet otvoren po primljenim prijavama i žalbama, 69 predmeta pokrenuto je po službenoj dužnosti, a 92 su prenesena iz prethodne godine.

Izvor: srna