Ako se na današnji dan dva nepoznata čovjeka sretnu u crkvi sa slavskim kolačem u rukama, obavezno trebaju da se izljube i čestitaju jedan drugome slavu, jer se vjeruje da su rod. Za Svetog Panteliju narod vjeruje da je brat Svetog Ilije.

Spska pravoslavna crkva danas slavi Svetog Pantelejmona, velikomučenika i iscjelitelja. Za njega se vezuje zanimljiva životna priča, a ovaj deveti avgust prate i vjerovanja na koja bi najveću pažnju trebalo da obrate oni koji kreću na put.

Pantelejmon se rodio u Nikomidiji, u današnjem Izmiru u Turskoj. U mladosti ga je medicina najviše zanimila, a nakon što je, kako predanje kaže, jednom slijepom čovjeku vratio vid, njegovo znanje i umijeće, izazivalo je zavist brojnih ljekara.

Optužili su ga da je hrišćanin, što je u to vrijeme bila najopasnija optužba zbog koje je morao na suđene pred carom Maksimilijanom. Pantelejmon je i pred ovim vladarom pokazao svoje iscjeliteljske moći.

Priča o čudima koje izvodi sve više su se širile, i privlačile su sve veći broj ljudi hrišćanstvu. Car Maksimilijan je odlučio da ga zatvori i izloži strašnom mučenju.

Pantelejmonu se u tamnici Bog više puta prikazao. Pokušavali su da ga više puta ubiju, ali se mač svaki put lomio. Na kraju je on sam svojim dželatima dozvolio da ga ubiju.

Ubijen je jula 304. godine, pod drvetom masline.

Mošti ovog sveca čuvaju se na Svetoj gori, vjeruje se da imaju iscjeliteljske moći, baš kao i ikone sa likom Svetog Pantelejmona.

Jedan od najljepših manastira na Atosu posvećenih je Pantelejmonu, a među ktitorima tog zdanja bio je i car Lazar.

Dijelovi njegovih moštiju nalaze se i u Beogradu, u Ruskoj crkvi na Tamšmajdanu, u crkvi Svete Petke na Kalemegdanu i u hramu Svetog arhangela Gavrila.

Na dan zaštitnika medicine i farmacije vjeruje se da je dobro krenuti na put, jer je Pantelejmon bio veliki putnik. Priča kaže da ovaj svetac upravlja vjetrovima i da tako nastavlja svoje putovanje širom svijeta.

Vjeruje se i da je danas dobro započeti neki posao.