Vjeruje se da je Bogorodica zaštitnica svih živih bića, ali posebno porodilja i majki…
Danas se u pravoslavnim crkvama obilježava praznik Velika Gospojina. Zvanični naziv praznika je Uspenje Presvete Bogorodice.
Velika Gospojina je zapravo uspomena na smrt Bogorodice i, prema jevanđeljskom predanju, dan kada se ona vaznijela na nebo i predala svoj duh u ruke Spasitelja.
Brojne crkve i manastiri posvećeni su Bogorodici, a širom zemlje mnoge porodice slave današnji praznik kao svoju krsnu slavu.
Kako Velikoj Gospojini prethodi dvonedjeljni post, danas se vjernici, posebno žene, pričešćuju. Vjeruje se da je Bogorodica zaštitnica svih živih bića, ali posebno porodilja i majki. Zato na današnji dan dame ne bi trebalo ništa da rade već da dan posvete poštovanju Bogorodice.
Za praznik Uspenja Presvete Bogorodice nije dobro išta raditi rukama, ili započinjati nov posao. Do današnjeg dana treba završtiti sve ljetnje poslove u polju, a tek od Male Gospojine treba početi sa novim, jesenjim radovima.
Ikona Presvete Bogorodice treba da se nalazi u kući svakog hrišćanina. U nekim krajevima još se i danas vjeruje da boja sastrugana sa ove ikone, ako se popije pomiješana sa vodom na današnji dan, može da izliječi mnoge ženske bolesti. Takođe, vjeruje se da bilje i trave ubrane na Veliku Gospojinu imaju izuzetno ljekovita svojstva.
Beru se borovnice i ljekovite trave, a vjeruje da se će one donijeti zdravlje i blagostanje svima u domu.
Šta se desilo sa Bogorodicom nakon Isusovog vaskrsnuća?
Predanje kaže da je Bogorodica živjela 60 godina, prema nekim izvorima 72, da je nadživjela svoga sina i kao svjedok mnogih slavnih događanja, nastavila njegovu misiju. Sveto pismo ne daje saznanja o kraju zemaljskog života Bogorodice.
Po predanju i spisima, koji nemaju sveti karakter, smatra se da je majka božija do kraja života, poslije smrti i vaskrsenja Hristovog, živjela u Jerusalimu, okružena pažnjom apostola i prve hrišćanske zajednice.
