Veliki broj djece upražnjava sportsku aktivnost, što je odličan, gotovo najbolji način očuvanja zdravlja. Brojna istraživanja su pokazala da djeca koja se redovno rekreiraju imaju snažniji odbrambeni (imunološki) sistem u poređenju sa djecom koja se ne bave redovnim fizičkim aktivnostima.

Zdrava sportska aktivnost, uz dovoljno sna i poštovanje principa zdrave ishrane su stubovi snažnog imuniteta djeteta.

Ipak, dugotrajno izlaganje ekstremnim naporima može oštetiti imunitet, naročito ako nema dovoljno odmora i sna. Slično je i sa virusnim infekcijama – i one slabe djetetovu sposobnost da se zaštiti od “mikronapadača”, pa čak i blage virusne infekcije – prehlade nisu poželjni pratioci sportske aktivnosti.

  • Pa zar je prehlada virusna bolest?

Da, prehladu izazivaju virusi!

Na žalost, prečesto se smatra da je prehlada prost rezultat dejstva hladnog vazduha, ledenog napitka ili promaje. To naravno nema veze sa istinom, naprosto zato što su prehlade UVIJEK rezultat virusnih infekcija. To jesu “lakši” virusi, koji ne dovode do većih problema, ali se prehlada ponekad može transformisati u teži oblik infekcije, praćen visokom tjelesnom temperaturom. Ima ih preko 200 tipova, i među najčeščim su izazivačima respiratornih bolesti kod djece.

Hladan ambijent pogoduje razmnožavanju i širenju virusa, ali hladnoća (pa ni promaja) nije sama po sebi razlog prehlade.

  • Kada će se djetetu zabraniti teži fizički napor?

Prije svega, mora se znati da SVAKA bolest, pa i prehlada koja ide sa povišenom tjelesnom temperaturom traži mirovanje djeteta.

U takvim situacijama apsolutno ne dolazi u obzir da se dijete izlaže teškim naporima. Napor traži veliko dodatno angažovanje srca u podmirivanju naraslih potreba organizma, a virusna infekcija sama po sebi opterećuje djetetov organizam, pa i srce. Iako mala, ipak postoji šansa da virus “zakači” srce, pa mu ne treba dodatno opterećenje dok je dijete bolesno. Zato dijete mora da odmori, a ne da se napreže i takmiči sa ostalima koji su potpuno zdravi!

To naravno ne znači da ako se dijete ponekad zakašlje ili kine treba odmah skinuti sa treniga. U tim situacijama je dovoljno napraviti rutinski pedijatrijski pregled koji će otkriti da se radi o bezazlenom protrčavanju virusa kroz nos, ili će se utvrditi početak neke ozbiljnije virusne respiratorne infekcije.

  • Ako se dijete poštedi fizičkih napora, kada mu dozvoliti povratak u punu aktivnost?

Pravilo je da treba da prođe najmanje sedam dana od posljednjeg dana kada je bila verifikovana povišena tjelesna temperatura, i kada su se glavni simptomi i znaci bolesti izgubili. Kada je dijete aktivni sportista, prije povratka u normalan režim treniranja neophodno je pregledati dijete. Ovaj pregled ima za cilj da verifikuje ozdravljenje i da se isključi mogućnost eventualnog oštećenja srca, pluća ili drugog organa koji bi ugrozio dijete pri povratku maksimalnim naporima.

Žalosna je činjenica da ima djece sportista koja kriju  početne znake bolesti, a često će reći da se osjeća potpuno dobro i da je zdrav, iz straha da ne izgubi mjesto u timu, ili da zaostane  u trenažnom procesu. Zato su tu doktori da “ulove” bolesnu djecu sportiste i da im se objasni koliko je važno da se prehlada u potpunosti zaliječi prije povratka maksimalnim naporima na treningu i utakmicama.

  • Šta trener treba da zna o virusnim infekcijama kod djece aktivnih sportista?

Jedan broj trenera ima stav da je dobro da se dijete na početku prehlade dobro preznoji i tako “sasječe virus u korijenu”. Taj pristup je potpuno pogrešan i nemedicinski! Jak napor na početku infekcije će “sasjeći” djetetovo zdravlje, a ne virusnu infekciju. Naprezanje na startu virusne infekcije POGODUJE širenju virusa kroz organizam i povećava šansu da se on useli u neki od važnih organa djeteta.

Pored osnovnih principa, koje smo naveli, svaki trener treba da vodi računa da je dijete, koje je odležalo virusnu infekciju, prilično »tanko« na kondicionom planu. Čak i male prehlade oslabe mogućnost disajnog i kardiovaskularnog sistema da se adaptira na teške fizičke napore, pa je nužno postepeno opterećivanje i povratak djeteta na kondicioni nivo od prije bolesti.

Svi pozitivni mehanizmi kojima sport pojačava odbrambenu sposobnost djeteta se razvijaju na duže staze i NE VAŽE kada se dijete razboli, već samo kao prevencija bolesti. Kada virusna infekcija počinje sport je neprijatelj, a ne saveznik djetetovog zdravlja!

Treneri imaju još jedan važan zadatak – pažljivim motrenjem svojih pulena mogu prvi primijetiti da je dijete na početku neke bolesti. Pretjeran zamor kod djeteta koje je do tada savršeno podnosilo naporne treninge, može biti prvi znak infekcije. Tada treba dijete uputiti  pedijatru ili sportskom ljekaru koji će procijeniti da li je potrebna terapija ili samo mirovanje nekoliko dana.

Ako postoji i najmanja sumnja da je dijete tokom virusne respiratorne infekcije dobilo i neku od komplikacija bolesti potrebno je poštedjeti dijete treniranja i uputiti ga u neku od dječjih bolnica na detaljnija ispitivanja. Tek ako se poslije neophodnih analiza isključe komplikacije dijete se, poslije 7-10 dana oporavka, vraća treniranju. Tada se na treninzima postepeno povećava intezitet napora i dijete vraća “u kondiciju” koji je imalo prije razboljevanja.