Mame i tate se nerijetko miješaju u brakove svojih nasljednika, posebno kad žive pod istim krovom…

Da li ste znali po čemu je poznata posljednja nedjelja u oktobru mjesecu? Tog dana u Americi se obilježava Nacionalni dan svekrva i tašti koji je ove godine “pao” 28. oktobra. Možda je tog dana bilo malobrojno slavljenica kojima su snaja i zet čestitati njihov dan, ali velika je vjerovatnoća da ih je čestitka zaobišla. Jer, svekrve i tašte svakako nisu na dobrom glasu. Ni u Americi, ni kod nas.

Iza svakog uspješnog čovjeka stoji ponosna žena i iznenađena tašta, govorio je američki političar Hjubert Hemfri. Njegov brazilski kolega Džejmi Lerner primijetio je da je auto kao tašta – ako mu dozvolite, upravljaće vašim životom. Narodna mudrost dodaje – zašto su Adam i Eva bili najsrećniji par na svijetu? Zato što nisu imali taštu i svekrvu.

Toliko je viceva o snajama, zetovima, svekrvama i taštama. Filmova na temu odnosa među ovim junacima takođe. Uticaj primarne porodice zaista je ozbiljan problem u mnogim brakovima, pogotovo na našim prostorima gdje različite generacije i dalje žive pod istim krovom.

OD ŠERPICE DO SAVJETA

Svjedoci smo tog uticaja kad svekrva zamjera snaji što ne hrani kako treba njenog mezimca. Kad tašta misli da je njena princeza mogla mnogo bolje da prođe da je samo nju slušala. Kad niko nije zadovoljan kako se odgajaju djeca pa sa svih strana stižu neželjeni savjeti o tome šta beba treba da jede, kako djetetu skinuti temperaturu, koju školu tinejdžer treba da upiše.

Kako preživjeti uticaj svekrve, tašte i ostalih članova primarnih porodica? Gdje prestaje dobronamjeran savjet, a počinje miješanje u brak? Kako da postavimo jasne granice, a da se bližnji ne naljute? Ako prihvatimo novčanu pomoć roditelja, da li smo dužni da slušamo i pridike?

Psihoterapeuti primjećuju da mi još živimo sa sjećanjem da su naši roditelji, bake i deke živjeli u zajednici u kojoj se stariji uvijek slušao. Podsjećaju i da zbog ekonomskih prilika, bračni parovi žive u zajednici što može da utiče na odnose kako samih supružnika, tako i bračnog para sa roditeljima.

– Roditelji su često prisutni i kad žive odvojeno. Donose šerpice, nude novac, čuvaju unuke, a onda kad se nekom od djece to ne dopada, slijedi prebacivanje: “Ja sam tu uvijek za tebe, a vidi kako mi vraćaš”, “Je l te’ to ona(j) tvoj(a) nagovorio/la da ne mogu više da dolazim?” Dijete počinje da se preispituje: “Da li je u redu da ove nedjelje ne odemo na ručak kod mame?”, “Otac me ignoriše otkad sam mu rekao da neću da radim sa njim” – ističu psihoterapeuti.

PUT DO PAKLA

Nije ovo naša specijalnost. Prema britanskom istraživanju, više od polovine ljudi u braku kažu da porodica ima uticaj na odnos sa supružnikom. Među glavnim razlozima za tenziju su neželjeni savjeti rodbine, stajanje partnera na stranu roditelja i različita mišljenja o vaspitanju djece. Svađe zbog toga su mahom nastupale jednom mjesečno, a više od četvrtine parova je čak priznalo da ne bi ni rekli sudbonosno “da” da su znali da će problem biti tako izražen.

Stručnjaci navode da u praksi nailaze na različite situacije, od toga da se mladi supružnici stapaju sa roditeljima kao dominantnim u odnosu, do jasnih sukoba koji remete sve odnose u porodici, užoj i široj.

– Imajući najbolje namjere, roditelji se često ne zadržavaju kod savjeta, već otvoreno negoduju ukoliko njihov način ne bude prihvaćen. Tu dolazimo do toksičnih odnosa, gdje neko od supružnika u svojoj lojalnosti prema roditelju dolazi u sukob sa bračnim partnerom koji se otvoreno suprotstavlja uticaju roditelja onog drugog. Miješanje roditelja može da bude i indirektno i kao takvo teško prepoznato, upozoravaju stručnjaci.

Mada se najčešće kao remetilački faktori pominju tašte i svekrve, naša sagovornica kaže da nije zanemarljivo ni uplitanje svekra ili tasta, posebno u porodicama gdje je finansijska dominacija u rukama muškog roditelja. Sa koje god strane dolazio uticaj, supružnici treba da se ponašaju isto.

– Često u bračnom savjetovanju podsjetimo supružnike na citat iz Poslanice Korinćanima apostola Pavla: “Zato će čovjek ostaviti oca i majku svoju i biće dvoje jedno tijelo”. Ovaj citat čujemo na svakom crkvenom vjenčanju i zaboravimo ga. Kao i citate Duška Radovića koje izgovara matičar: “Budite ljubomorni, ne jedno na drugo, već na svoj brak. Čuvajte ga i branite od svih iskušenja, smatrajte ga dragocjenim za svoju sudbinu i sreću”. Istina je da muškarac i žena treba da postanu u braku jedno tijelo i jedna duša i da kreiraju savez u kom će da stvaraju dom i gaje djecu – podsjećaju stručnjaci.

A kada do sukoba dođe zbog toga što je tašta opet svratila nepozvana ili svekrva ponovo nije zadovoljna vaspitanjem nasljednika, partneri će lako usmjeriti bijes jedno na drugo. A trebalo bi, prema riječima naših sagovornika, da razgovaraju i da donesu zajedničku odluku o tome kako žele da žive i koliko roditelji da budu uključeni.

– Kada se supružnici dogovore, jednostavnije je da tu odluku iznesu roditeljima, ne u smislu spiska pravila, ali sa jasnim granicama, od toga da li će i koliko čuvati unuke, kako će se dogovarati o ručku, mjestu stanovanja, novcu. Onda kad prestanete da burno reagujete spram onoga što rade miješajući roditelji, oni gube moć da utiču na vas, jer vas to više ne uznemirava. Dokle god se svađate, učestvujete u začaranom krugu.

MITSKA BIĆA

Tašte i svekrve su bar u jednom složne – u ocjeni da mladi ne žele da saslušaju dobronamjernu kritiku i da ništa ne smije da im se kaže.

– Ukoliko roditeljima skrenemo pažnju da ne treba da se miješaju u naš brak, to ne znači da ih ne volimo i ne poštujemo. I dalje su oni naši roditelji i potrebni su nam i da razgovaramo i da se smijemo i da se ne slažemo. Odrastao čovjek ili žena koji se osjeća podržano od strane roditelja sa kojima je razvijao bliskost, kao i uvažavanje jedinstvenosti bića ima mogućnost da njeguje zdravu bliskost sa bračnim partnerom. Takav roditelj već sam zna gdje mu je granica i mjesto u braku svoje djece, ne miješa se i ne daje savjete osim kad se to od njega traži. Ako ih i daje, neće se naljutiti ukoliko savjet ne bude prihvaćen. Takvi roditelji su možda “mitska bića” gledano sa strane onih čiji roditelji su sveprisutni u životu svoje već odrasle djece – primjećuju psihoterapeuti.

ŽENE, DISTANCIRAJTE SE

Istraživanje objavljeno u magazinu “Porodične veze” pokazuje da je distanca dobra stvar, barem za žene. Ispostavilo se da su parovi u kojima je žena rekla da je bliska sa muževljevom rodbinom imali 20 odsto veću šansu da se razvedu. S druge strane, brakovi u kojima je muž rekao da je blizak sa ženinom rodbinom imali su 20 odsto nižu šansu da se završe razvodom. Naučnici kažu da žena trud muža da ima dobre odnose sa njenom rodbinom tumači kao znak ljubavi. S druge strane, kad se žena suviše zbliži sa njegovima, gube se granice, pa će lako protumačiti opaske rodbine kao miješanje.