Koju će srednju školu dijete upisati, uglavnom odlučuju roditelji, zbog čega je važno promijeniti svijest odraslih o zanatima, kao nižerangiranom poslu.

Poručuju zajedno učesnici okruglog stola o deficitarnim zanimanjima „Pripremiti mlade za uspjeh“ koji će se danas održati u Domu omladine.

Direktori srednjih škola, predstavnici Privredne komore, Unije poslodavaca, Savjeta mladih srednjih škola, Republičkog pedagoškog zavoda, Omladinskog- komunikativnog centra i Gradske uprave, već su tako krenuli u kampanju za iduću školsku godinu.

Cilj je svima obrazovanje osnovaca usmjeriti u skladu sa potrebama tržišta rada, te spojiti lokalnu privredu sa srednjim školama kako bi djeca dobila adekvatno obrazovanje i vidjela koje su trenutne potrebe na tržištu rada.

– Roditelji u većini slučajeva donose odluke šta će djeca upisati, praksa je takva nažalost da djeca u gradu upisuju zanimanja kojima žele da sjede u kancelariji. Roditelji im kažu „uči da se ne moraš poslije mučiti“, ali suština je takva da će oni morati da rade-  poručuje Biljana Matijević iz OKC-a, koji u saradnji sa Gradskom upravom organizuje ovaj događaj.

Odijelo ne čini čovjeka

Matijevićeva ističe i da u jednoj banjalučkoj firmi očajno traže radnika koji zna da tapacira namještaj, spremni da mu plate koliko traži, ali svi iskusni majstori su već otišli u inostranstvo.

– Zanati su najdeficitarniji, a dnevnica jednog zanatlije se kreće od 50 KM, što znači da oni mjesečno mogu zaraditi i do 1.500 KM. Moramo informisati djecu i roditelje da deficitarna zanimanja ne treba izbjegavati, da to nije nešto loše, i podsjetiti ih na priču da odijelo ne čini čovjeka. Važno je da se fokusiraju na smjerove sa kojima će naći posao i platu – poručuje ona.

Direktor Građevinske škole, i ujedno predsjednik aktiva direktora srednjih škola Ljuban Bajić, kaže da su već pokrenuli anketu među osnovcima cijele banjalučke regije, kako bi čuli njihova mišljenja, te na vrijeme kreirali upisnu politiku.

Od Gradske uprave smo dobili informacije koja su to tražena zanimanja, a što se tiče naše struke, to su: zidar, tesar, kamenorezac, moler, fasader, građevinski tehničar visokogradnje. Ljudi ovih profila na Birou rada ima po jedno, najviše 16. Želimo da vidimo za šta su djeca zainteresovana, da do kraja decembra donesemo zaključke i damo prijedlog plana upisa za sljedeću školsku godinu- priča Bajić.

Realnost je ipak takva da ma koliko da srednje škole promovišu deficitarna zanimanja, broj djece zainteresovane da izučavaju zanate i dalje je mali. Ove smjerove upisuju uglavnom osnovci iz ruralnih krajeva, te manjih opština, dok „gradska djeca“ od zanata bježe. Prosvjetari tvrde da u gradu vlada taj kompleks, jer roditelji ne žele da im djeca fizikališu.

– Sve kreće od porodice i toga koliko su djeca usmjerena nakon završetka osnovne škole. Sve srednje škole se reklamiraju, radimo prezentacije zanimanja i uslova, imamo sajmove zapošljavanja, ali na kraju opet imamo slab odziv za defitirane struke. Reforma školstva treba se spustiti na osnovno obrazovanje, pratiti sklonosti učenika, a ne da se oni pri upisu vode za drugovima – naglašava Bajić.

Treba se organizovati, a ne mnogo pričati, poručuju iz Unije poslodavaca.

– Grad mora biti glavni u cijelom procesu povezivanja škola i poslodavaca jer ne postoji druga organizacija koja bi to mogla bolje raditi. A, privrednici moraju dati veće plate i bolje uslove i rješićemo sve probleme- zaključio je Saša Trivić.

Dobra motivacija

U Uniji poslodavaca podsjećaju da dobre rezultate već daje saradnja sa Ugostiteljskom i Poljoprivrednom školom. Ovi đaci imaju plaćenu praksu, i djeca su, kažu, puno zadovoljnija i brže uče uz takvu stimulaciju.

– Dogovorili smo da zarada koju dajemo đacima bude minimalno oporeziva i sada smo u mogućnosti da platimo učenika drugog ili trećeg razreda skoro kao i svog radnika. To je dobra motivacija za djecu i nadam se da smo tako obezbijedili i radnu snagu za budućnost – rekao je Saša Trivić.

Izvor: srpskainfo