Ljudsko tijelo se fantastično prilagođava hladnom vremenu, i to na nekoliko načina…

Dolaskom hladnijih dana mnogim ljudima pada raspoloženje i nisu druželjubivi kao obično, skloniji su prejedanju, a izlaskom iz kuće oči im počnu pojačano suziti – zašto?

Jedan od njih je curenje nosa ili kako bi ljekari to stručno opisali – hladnoćom inducirani rinitis. Ova pojava poznata je i kao ‘skijaški nos’, jer posebno utiče na pojedince koji se bave zimskim sportovima.

Procjenjuju da kod oko 90 posto ljudi nos curi kada izađu na hladnoću. To je zapravo način kako tijelo štiti pluća od smrzavanja. Živci unutar nosa osjećaju hladan vazduh pa podstiču zagrijavanje krvotoka i navalu sluzi koja pretvara hladan udahnuti vazduh u vlažnu paru. Kada dođe do kraja našeg nosa, vazduh je zagrijan već na 26 Celzijusa, tako da se plućne ćelije ne smrznu.

Istraživanja pokazuju da naš nos može proizvesti do 400 ml sluzi na dan u uslovima smrzavanja. To je obično previše, ali naša priroda se brine da smo sigurni. Rezultat svega je neugodno curenje iz nosa. Dekongestivni lijekovi (kapi za nos) mogu to da zaustave, ali tada zaustavljaju ovu korisnu tjelesnu funkciju. Bolji izbor je dobro se obezbijediti maramicama.

Usne su ispucale

Drugi način reakcije tijela na hladnoću su ispucale usne. Naime, kada je izloženo hladnoći, ono pokušava da se prekrije što bolje gustim zaštitnim slojem naziva – stratum corneum.

Taj sloj se sastoji od mrtvih ćelija kože koje čine čvrstu barijeru između donjih slojeva kože i okoline. To je razlog zašto usne postaju suve i ispucale kada je hladno. Osim toga, kada je hladno i vjetrovito, ljudi imaju potrebu da usne liznu, jer su suve, a to je greške, jer  zaštitni dio enzima razgrađuju i one pucaju.

Dermatolozi savjetuju korišćenje balzama bez boja i mirisa. I svakako ne ližite usne prije nanošenja balzama, jer će to samo ‘zaključati’ enzime koji rastvaraju zaštitni sloj na njima.

Oči pojačano suze

I suzne oči su nešto tipično za izloženost tijela hladnoći, posebno hladnom vjetru. Oči postaju mutne i suzne. I to je jedan od mehanizama zaštite, u ovom slučaju radi se o zaštiti očiju od isušivanja i bolne suvoće.

Na temperaturi smrzavanja, uljna materija – meibum – zadužena za stvaranje zaštitnog vlažnog filma na očima postaje previše gusta zbog hladnoće. To rezultira time da oči nisu dovoljno podmazane, pa postaju bolne.

Kako bi se to regulisalo, suzni kanali pojačano rade i tako štite oči.

Moramo češće u toalet

Pojačano mokrenje je, takođe, sasvim normalna pojava.

Istraživači sa Helsinškog Univerziteta su zamolili grupu muškaraca da izađu na hladno vrijeme i njihova potreba za mokrenjem se udvostručila, a ljekari to nazivaju – hladnoćom induciranom diurezom.

Međutim, nakon sat vremena, njihova tijela su se prilagodila na hladnoću i taj poriv za učestalim mokrenjem je nestao.

Iako nemaju tačno objašnjenje, stručnjaci kažu da se krvni sudovi stisnu na hladnoći kako bi se toplota u unutrašnjosti tijela zadržala, a to povećava krvni pritisak, a tada bubrezi pokušavaju izbacivanjem tečnosti taj pritisak da smanje.

Raspoloženje se mijenja

Dolaskom hladnijih dana mnogi ljudi postaju lošijeg raspoloženja i manje su društveni. Psiholozi sa Univerziteta Yale otkrili su da ljudi tokom igranja igara u kojima je potrebna saradnja, imaju više povjerenja u saigrače kada je toplo, više nego kada im je hladno. Skeniranje njihovih mozgova pomoglo je u razumijevanju toga.

Dr. Tristen Inagaki, psihološki istraživač na Univerziteta u Pitsburgu, smjestio je volontere pod MRI skener dok su u isto vrijeme čitali nježna pisma puna ljubavi od prijatelja i porodice ili držali tople paketiće u rukama. U oba slučaja došlo je do reakcije u jednaka dva dijela mozga – onom povezanom s uživanjem u pozitivnim emocijama i dijelom odgovornim za osjećaj povjerenja, privrženosti i nagrađivanja.

Stručnjaci kažu da ljudi još od najranijih dana povezuju toplotu s osjećajem udobnosti i sigurnosti, dok hladnoću doživljavaju kao prijetnju svom životu. Naučnici su shvatili da usamljeni ljudi češće uživaju u vrućim kupkama i tuširanju vrućom vodom, više nego što je normalno.

Potreba za prejedanjem

Ljekar Andrju Higinson i stručnjak za životinjsko ponašanje na Univerzitetu u Exeteru, kaže da nas hladna zimska klima podsvjesno počinje pozivati na prejedanjem. On je uvjeren kako postoji evolucijsko objašnjenje za to, a sve se svodi na preživljavanje.

Hranjenje masnoća je osiguranje od rizika nemogućnosti pronalaska hrane tokom dugih zimskih mjeseci.

Zato, želite li da održate liniju vitkom, pojačajte grijanje u kući. Prema jednom istraživanju, ljudi kod kojih je više od 23 Celzijusa, a imaju prosječno niži indeks tjelesne mase od ljudi kojima je u domu manje od 19.