Osobama u trećem dobu preporučuje se poseban oprez kada živa u termometru padne ispod nule. Na hladnoći je viši krvni pritisak zbog skupljanja krvnih sudova, a pojačano rade hipofiza, nadbubrežna i štitasta žlijezda…

Starije osobe, uz sasvim malu djecu, najosjetljivije su na hladnoću, pa bi kada je temperatura “u minusu” trebalo da budu posebno obazrive, kako ne bi narušile u starosti već prilično krhko zdravlje.

Stručnjaci upozoravaju da akutne zdravstvene posljedice niske temperature mogu čak biti i katastrofalne sa pojavom tzv. bijele smrti.

Pri dužem boravku na temperaturi nižoj od nula stepeni celzijusa dolazi do: hlađenja čitavog tijela uz nemogućnost organizma da sačuva minimalnu tjelesnu temperaturu, oštećenja centralnog nervnog sistema, “otupjelosti” na bol, pospanosti, stanja sličnog narkozi i vrlo brzog smrtnog ishoda.

Svake zime se, nažalost, kod nas dogodi po neki slučaj smrzavanja, uglavnom starijih, koji žive sami, bez pomoći, i uglavnom u oskudnim uslovima, bez ogrjeva, u neodgovarajućem smještaju. To bi moglo da se izbjegne većim angažovanjem društvene zajednice.

Svako može da pomogne. Ako znate da u vašoj okolini neka osoba živi sama, obiđite je i provjerite da li su uslovi adekvatni, pozovite lokalnu samoupravu, pokrenite komšijsku akciju da se obezbijedi ogrjev…

Mehanizam dejstva niske temperature na organizam čovjeka još nije dovoljno istražen.

Poznato je da se hladnoća lakše podnosi kada je niža vlažnost vazduha i kada nema vjetra. Ako ste fizički aktivni, biće vam manje hladno, ali je i drhtanje koje nastaje kao jedan od obrambenih mehanizama na niske temperature, takođe, vid fizičke aktivnosti koja nastaje na početku izlaganja organizma nižoj temperaturi. Tu nesvjesnu fizičku aktivnost, objašnjavaju ljekari, čovjek pojačava svjesnim odbrambenim mehanizmima, kao što su cupkanje, skakutanje…

Na hladnoći je viši krvni pritisak zbog skupljanja krvnih sudova, a pojačano rade hipofiza, nadbubrežna i štitasta žlijezda… U uslovima niske temperature, koža se najbrže hladi i smanjuje se osjetljivost isturenih dijelova tijela (ruke, noge, nos, uši, lice). Dolazi i do promjene na respiratornim organim, što objašnjava pojavu češćih infekcija u zimskom periodu.

Kada organizam gubi više toplote nego što može da je stvori, počinje smrzavanje. Alkoholisana stanja, iscrpljenost i hladnoća ubrzavaju taj proces.

– U početku osoba ima osjećaj hladnoće i drhti, mada ovaj stadijum može i da izostane – objašnjavaju stručnjaci.

– Kasnije, osjećaj hladnoće prestaje, javljaju se umor, tromost i velika želja za snom. Sve tjelesne i psihičke funkcije se usporavaju. Ponekad se javljaju priviđenja. Sa daljim snižavanjem tjelesne temperature osoba gubi svijest. Disanje i rad srca se jako usporavaju. Ako se ne pruži pomoć, smrt nastupa zbog prestanka disanja i rada srca.

Ako je smrznuti pri svijesti, trebalo bi ga unijeti u toplu prostoriju. Vlažnu i mokru odjeću zamijeniti suvom. Dati mu topla, zaslađena, bezalkoholna pića. Mogu se upotrebiti termofor i slični izvori toplote za zagrijavanje (topla cigla, kamen), ali tople predmete ne bi trebalo prislanjati direktno na tijelo, nego preko slojeva odjeće. Ako nema tople prostorije, savjet stučnjaka je da se pokuša sa “oblaganjem” smrznute osobe sa svih strana odjećom, prostirkama, novinskim papirom ili drugim materijalom, dok ne stigne pomoć.

Ako smrznuta osoba nije pri svijesti, treba provjeriti disanje i srčani rad i po potrebi započeti mjere oživljavanja. Stručnjaci navode da u stanju hipotermije disanje i srčani rad mogu biti toliko oslabljeni i usporeni da se ne primjećuju, odnosno teško se registruju. Ako smrznuta osoba diše makar minimalno, samo dva-tri udisaja u minuti, nema potrebe oživljavati je.

Pri oživljavanju smrznute osobe, kako navode ljekari, treba biti uporniji nego inače, jer važi pravilo da bolesnik nije mrtav dok nije topao i mrtav. Zagrijavanje smrznute osobe bez svijesti trebalo bi sprovoditi postepeno i to tako da se prvo grije trup odnosno dio oko srca. Ravnomjerno zagrijavanje cijelog tijela, upozoravaju stručnjaci, moglo bi biti kobno, jer širenje krvnih sudova pri zagrijavanju dovodi do pada krvnog pritiska i istovremenog priliva hladne krvi s periferije organizma u srce što može izazvati srčani zastoj.

ČUVAJTE SE PROMRZLINA

Lokalne povrede usljed niske temperature – promrzline, nastaju najčešće na isturenim dijelovima tijela (stopalima, prstima ruku, ušima i nosu) usljed narušene cirkulacije krvi.

Često se javljaju zajedno s opštom hipotermijom tijela. U početku postoji osjećaj hladnoće u zahvaćenom dijelu koji prelazi u bol. Nagli prestanak osjećaja hladnoće i boli znak su početka smrzavanja. Koža je modra, blijeda ili crvena. žKasnije nastaje otok, a ponekad i plikovi.

U tom slučaju, savjetuju stručnjaci, osobu treba uvesti u toplu prostoriju i skinuti joj odjeću, obuću i prstenje. Komadi tkanine koji su zalijepljeni za kožu ne smiju se nasilno skidati već ih treba obrezati makazama, a smrzotine pokriti gazom, ali ne omotavati zavojem.

Ruku ili nogu sa smrzotinom trebalo bi imobilisati i staviti u podignut položaj. Promrzline se ne smiju trljati, a na njih nikako ne treba stavljati prašak ili bilo kakvu kremu. Takođe, promrzli dijelovi tijela se ne smiju zagrijvati termoforom ili drugim toplim predmetima. Ako je promrzla noga, osoba ne smije da hoda dok čeka medicinsku pomoć.