Kumkvat ( lat. Fortunella) iz  porodice Rutaceae,  je ukusno, slatkasto kiselkasto voće. Tačnije spada u zimsko – proljećno sezonsko citrusno voće. Naziv je dobio po botaničaru Robertu Fortunu koji je ovo voće prenio iz Kine u Evropu sredinom 19. vijeka.

Kumkvat se spominje u kineskoj literaturi u 12. vijeku, gdje ga pronalazimo pod raznim imenima chin – chit (zlatna narandža), chin – kan ( zlatna mandarina) i chin – tou (zlatni pasulj).

U 19. vijeku njegovo uzgajanje se u velikoj mjeri proširilo na područje Evrope i Amerike. Danas se kumkvat uzgaja i u Brazilu, Švajcarskoj, Argentini, Kaliforniji i južnoj Africi.

Kada spominjemo kumkvat, prvenstveno mislimo na njegove plodove koji su prepuni nutritijentima preporučenih za ljudski organizam.

Ove plodove će te prepoznati po zlatno – narandžastoj boji, ovalnom ili okruglom obliku, veličine najčešće između 3-5 cm. Svojim izgledom će vas, najprije, podsjetiti na minijaturne narandže, ali za razliku od njih i ostalog citrusnog voća, kora kumkvata je jestiva i veoma ukusna. Iz tog razloga, a veoma i logično je, da se kumkvat jede cio, zajedno sa korom. Prije upotrebe, pored toga što ćete plod kumkvata oprati, možete ga slobodno, čak je i preporučljivo protljati. Trljanjem kore, pospješujete aromu ovog voća. Tako da kora ispušta iz sebe veće količine slatkastog ukusa, a finalni ukus je slatkasto- kiselkasti, po čemu je ovo voće inače i prepoznatljivo.

Zbog patuljastog rasta, bogate zelene krošnje i lijepih cvjetova, širom svijeta je popularan kao ukrasno drvo.

Kada se uzgaja kao egzotična biljka predstavlja neodoljiv ukras balkona i terasa.

Ljekovit sastav kumkvata

Ovo voće je odličan izvor vitamina A, C, E, B1, B2. Od minerala posjeduje kalcijum, kalijum i gvožđe, karotene, tanine, pektine i omega 6 masne kiseline. Posebno treba naglasiti da kumkvat u sebi sadrži fitonutrijente koje štite organizam od negativnih djelovanja slobodnih radikala. Znači da ga možemo ubrojati u odlične antioksidanse.

Kada kažemo da neka biljka sadrži visoke doze vitamina C u sebi, sasvim nam je jasno da ovakvu biljku uvijek možemo upotrebiti u prevenciji i suzbijanju prehlade, gripa i ostalih infekcija.

Obzirom da kumkvat obiluje ovim vitaminom količina od 100 g će zadovoljiti preporučeni dnevni unos vitamina C za ljudski organizam. Em ukusno, em zdravo.

Vitamin C je poznat i kao odličan saveznik u obnovi oštećenih ćelija u ljudskom organizmu. Dokazano je da svakodnevna konzumacija ovog voća značajno doprinosi iscjeljenju svih vrsta kožnih povreda, poput otvorenih rana, površinskih ranica, ogrebotina i modrica. Ukratko, pomoćiće koži da se što prije regeneriše.

Kombinacija vitamina A, C i E i obilje flavonoida poput karotena, tanina i pektina, su odličan štit oraganizmu od slobodnih radikala koji oštećuju naše ćelije. Kumkvat predstavlja prirodnu zaštitu od infekcija, štiti od karcinoma i pomaže u liječenju hroničnih oboljenja.

Kumkvat treba unositi u organizam, jer posjeduje veliku količinu limunske kiselina, čija je uloga prevashodno u prevenciji i liječenju bolesti vezanih za kamen u bubregu i kamen u žuči. Kisele namirnice podstiču organizam da izbacuje kamenac. Poznata svojstva kiselih namirnica su i u smanjivanju holesterola koji se smatra odgovornim za nastajanje bubrežnog kamenca, tako da kumkvat predstavlja i prirodnu zaštitu od njihovog stvaranja u organizmu.

Antioksidansi su u ovom voću prisutni i veoma zaslužni za cjelokupnu zaštitu bubrega, neutralizaciju otrova, razgrađivaje masti i omogućuju apsorpciju hranljivih supstanci.

Fitonutrijneti skriveni u plodovima kumkvata pomažu u snižavanju  horesterola i triglicerida u krvi i tako smanjuju rizik od srčanog i moždanog udara. Bogat su izvor kalijuma koji je zadužen na normalizaciju krvnog pritiska i srčanih otkucaja.

Omega 3 i Omega 6 mesne kiseline su takođe veoma prisutne u ovom citrusnom voću, a koliko su one zaista blagotvorne za kardiovaskulani sistem, znamo odavno.

Riboflavin iz kumkvata ubrzava metabolizam hrane – proteina, uljenih-hidrata,nukleinske kiseline i vitamina. Kumkvat stoga predstavlja prirodan izvor energije za organizam, kojeg možete upotrebiti u svako doba.

Prema mnogim istraživanjima, antioksidansi u velikoj mjeri pomažu u usporavanju procesa starenja. Odlični su u borbi protiv bora i staračkih pjega, kao i bilo kojih, gore pomenutim, upalnih procesa na koži. Antioksidansi su zaslušni za održavanje mladolikog izgleda i elastičnosti kože.

Visoka koncentracija vitamina A i kalijuma koju posjeduje kumkvat značajno doprinosi pravilnom razvoju  i jačanju kostiju i zuba. Pomaže i kod upalnih procesa kao što su reuma, giht i u svakom smislu predstavlja njihovu prirodnu preventivu.

Kumkvat je odličan i u normalizaciji probave i rada crijeva, pospješuje metabolizam, pomaže kod upala, suzbija artritis i reumu, stimuliše proizvodnju krvi u organizmu, sprečava moždani i srčani udar, ublažava alergijske reakcije, čuva kožu, oči i kosu, ima smirujuće i osvježavajuće dejstvo, samim tim štiti zdravlje nervnog sistema i štiti i od stresa i depresije.

Uzgajanje i čuvanje kumkvat voća

Postoji nekoliko vrsta kumkvata, a najzastupljenije su tri vrste; ovalni ili nagami kumkvat (Fortunella margarita), okrugli ili marumi kumkvat (Fortunella japonica) i jajasti ili meiva kumkvat (Fortunella crassifolia).

Na Balkanu se ovo voće uspješno uzgaja na području srednjeg i južnog Jadrana.

U kontinentalnim predjelima je rasprostranjen kao tropska biljka, koja se tokom  zime čuva u umjereno zagrijanim prostorijama.

Neutralno do slabo kiselo, propusno zemljište, sunčani položaj zaštićen od vjetra i redovna  količina vlage idealna su kombinacija ako razmišljate o njegovoj sadnji ovog proljeća.

Plodovi kumkvata sazrijevaju krajem jeseni i početkom zime, a na stablu se mogu zadržati mjesecima, pod uslovom da se temperatura ne spusti ispod -3°C.

Što je toplija klima u kojoj se uzgaja, to su njegovi plodovi ukusniji i sočniji.

Ubrani, na sobnoj temperaturi se mogu održati 4-5 dana, a u frižideru ih možete čuvati i do 20 dana.

Upotreba u ishrani i kulinarstvu

Ovo citrusno voće  je odlično za pripremu napitaka poput sokova, sirupa, koktela i likera.

Neodoljiv je u obliku džemova, želea, marmelada, kompota i sladoleda.

Savršen je dodatak pitama, kolačima i voćnim salatama.

Poznata su i eterična ulja  kao i razni ekstrakti sa dodatkom kumkvata koji su izvrsna pomoć kod upale grla i raznih disajnih tegoba.

Atraktivni plodovi kumkvata nezamenjivi su i u dekoraciji raznih slatkih, ali i slanih jela.

Recept:
(Jednostavan puding od kumkvata)

Sastojci:

60 g kremastog sira po želji

50 g slatke pavlake

250 g usitnjenog kumkvata

zaslađivač  po želji – med, braon šećer, stevija, šlag (po želji za dekoraciju)

U blenderu dobro izmiješajte sve sastojke, ukrasite šlagom (po želji), ohladite i uživajte u ukusnom i  zdravom desertu.