Hašimotova bolest je poremećaj koji utiče na štitnjaču, malu žlijezdu pri dnu grla, ispod Adamove jabučice. Štitna žlijezda je važan dio endokrinog sistema, a hormoni štitnjače kontrolišu mnoge aktivnosti u tijelu.
Štitna žlijezda i hipotireoza
Ako imate Hašimoto sindrom događa se da vaš imunološki sistem napada štitnu žlijezdu. Hašimoto je jako povezan sa stresom upravo zato što prilikom jakog stresa imunološki sistem krivo locira uzročnika stresa u štitnjači, pa ju napada.
Javlja se upala štitnjače i s njom slabija aktivnost te žlijezde. Pojava manjka aktivnosti štitnjače naziva se hipotireoza.
Hašimoto je najčešći, mada ne i jedini, uzročnik hipotireoze.
Najizloženija grupa ovom poremećaju su žene u srednjim godinama, ali moguće je da se javi kod oba pola i u bilo kojim godinama.
Hipotireoza – simptomi
Hašimotova bolest ne uzrokuje kod svih jednake simptome, a oni vidljivi simptomi su simptomi hipotireoze koja je posljedica Hašimotoa. Bolest napreduje sporo tokom godina i, ako se ne liječi, uzrokuje hronični poremećaj rada štitnjače.
To dovodi do hroničnog opadanja nivoa hormona štitne žlijezde u krvi.
Najprisutniji simptomi hipotireoze su:
- umor, letargičnost i tromost,
- blijeda i suva koža,
- preosjetljivost na hladnoću,
- zatvor,
- debljanje i napuhnutost (zbog velike količine vode), pogotovo vidljiva u licu i na koljenima,
- depresija,
- menstruacija traje duže,
- duboki glas.
Ako se ne liječe, simptomi postupno postaju izraženiji, a u kasnijem stadijumu, štitnjača postaje povećana što se može vidjeti kao zadebljanje na vratu.
Ako imate neke od gore navedenih simptoma obratite se ljekaru i recite da sumnjate na poremećaj štitne žlijezde.
Uzrok nastanka Hašimoto bolesti
Hašimoto je autoimuna bolest u kojoj imunološki sistem stvara antitijela koja napadaju štitnjaču.
Što uzrokuje ovu reakciju? Do danas uzrok nije sasvim poznat. Moguće je da virusi i bakterije potiču reakciju, a moguće je i da je ona nasljedna. Sigurno je da stres igra značajnu ulogu, pa je kod bolesti štitnjače važno što manje izlagati se stresnim situacijama.
Posljedica napada imunološkog sistema je da hormoni štitne žlijezde nisu zastupljeni u potrebnoj količini, nego nedostaju (hipotireoza) ili, u nekim slučajevima, ima ih previše (hipertireoza).
Zanimljivo je da je u Sjedinjenim Američkim Državama Hašimotov sindrom glavni uzrok hipotireoidizma.
Istraživanje provedeno 2010. godine na 811 pacijenata je dokazalo: “Od 811 pacijenata na početku istraživanja nakon perioda od 2.5 godine ih je preostalo 761. Kod 102 osobe (13.4%) je dijagnostifikovan Hašimotov sindrom.”
Ovi iznenađujući rezultati pobuđuju doktore i naučnike na unaprijeđenje dijagnostičkih uređaja i metoda liječenja kako bi se poboljšao tok bolesti, ističu naučnici.
Drugi uzroci hipotireoidizma mogu biti:
- manjak joda u organizmu,
- uklonjena štitnjača,
- bolesti hipofize,
- bolesti hipotalamusa,
- liječenje radioaktivnim jodom.
Dijagnoza Hašimoto sindroma
Ako se osjećate vrlo umorno, bezvoljno, imate suvu kožu, glas vam se malo produbio ili ako ste već imali problema sa štitnom žlijezdom, trebate napraviti pregled hormona.
Glavna ‘zamka’ ove bolesti je da napreduje vrlo polagano, pa se mnogi priviknu na život sa simptomima i ne pripišu ih bolesti.
- pregled hormona štitnjače – pokazuje koliko hormona ona proizvodi. Pregled TSH ukazuje na količinu tireotropina (referentna vrijednost 0.27 do 4.2), a FT4 na slobodni tiroksin (referentna vrijednost 12 do 22),
- serološki test– s obzirom na to da je Hašimoto autoimuna bolest, ovim testom se utvrđuje količina antitijela Anti- TPO (referentna vrijednost do 34),
- ultrazvuk štitnjače – radi se kako bi se utvrdilo stanje štitnjače i njena veličina.
Nekada (prije preciznih hormonskih testova) Hašimoto se mogao dijagnostifikovatii tek kada je već jako uznapredovao.
Liječenje Hašimoto sindroma
Liječenje uključuje uzimanje lijekova koji će nadomjestiti hormone kao i periodičke provjere stanja hormona iz krvne slike kako bi se doza regulisala.
Sintetički hormoni
Poremećaj rada štitnjače liječi se nadomjesnim, sintetičkim, hormonima koji djeluju jednako kao i prirodni hormoni. Lijekovi se uzimaju oralno. Obično se počinje s minimalnom dozom od 25 mikrograma levotiroksina.
Hašimoto i prehrana
Ako vam je dijagnostifikovan Hašimoto, ne trebate uvoditi posebne promjene u prehrani osim onih koje su i inače korisne, da jedete zdrave obroke s puno voća i povrća, barem 3 puta sedmično i da jedete cjelovite namirnice.
Healthline predlaže neke od načina prehrane koji su se pokazali dobrima za ljude koji pate od Hašimotovog sindroma. To su:
- paleo dijeta,
- vegetarijanska ili veganska prehrana,
- prehrana bez glutena.
“Kod liječenja Hašimotovog sindroma mogu pomoći i određeni dodaci prehrani“, ističu naučnici Odjela za eksperimentalnu medicinu na Univerzitetu u Rimu. Objašnjavaju kako su krvni parametri bili mnogo bolji kod pacijenata koji su primali kombinaciju lijekova za štitnu žlijezdu i određenih dodataka prehrani koji se učestalo koriste kad je riječ o upalnim procesima u tijelu.
Ovo je korak naprijed u otkrivanju unaprijeđenog tretmana za Hašimotov sindrom, koji se mora liječiti doživotno. Doktorima i naučnicma preostaje da se još više posvete eksperimentisanju i validaciji dobijenih rezultata.
