Gripa je u našim životima prisutna češće nego što možda mislimo. Budući da i mi vjerovatno obolimo od gripe skoro svake godine, nije dovoljno da samo prepoznamo njene znakove nego da je znamo liječiti i zaštititi se od nje.

Prehlada, gripa ili angina?

Kad ne znamo koja nas je bolest napala, najbolje je vjerovati simptomima koje bolest donosi.

Većina prehlada započinje postepeno: loše opšte stanje, bolovi kod gutanja, prehlada, kihanje, glavobolja, a može se pogoršati apetit. Kod prehlade većinom nemamo visoku temperaturu; izuzetak su djeca, jer kod njih prehladu može pratiti visoka tjelesna temperatura.

Gripa se javlja sezonski i malo je vjerovatno da od gripe obolimo u jesen ili kasno proljeće. Za razliku od prehlade, gripa obično započinje iznenada: javljaju se jaki bolovi u mišićima i zglobovima, groznica, visoka tjelesna temperatura, suhi kašalj, bolovi iza očiju i glavobolja.

Angina takođe može izazvati visoku tjelesnu temperaturu, a još tipičniji su jaki bolovi pri gutanju, te povećani i pocrvenjeli krajnici koji mogu imati bijele naslage. Simptome angine često prate otečeni limfni čvorovi na vratu i ispod donje čeljusti.

Infekcija virusom gripe

Da obolimo od gripe, moramo najprije doći u kontakt s virusom. On može ući u tijelo putem sitnih kapljica i sekreta iz disajnog sistema inficirane osobe, a možemo se takođe zaraziti posredno: putem kontakta s predmetima na kojima je sekret iz disajnog sistema i virusi.

Ako određenim podtipom virusa još nismo bili zaraženi ili vakcinisani, postoji velika vjerovatnoća da pri kontaktu s njim stvarno i obolimo. Infekcija određenim podtipom virusa ne štiti nas doduše od gripe u potpunosti, ali sprečava teži tok bolesti kod ponovne infekcije istim podtipom virusa gripe.

Koliko je gripa opasna?

Ako istovremeno nemamo i druge bolesti, gripa obično prolazi bez komplikacija i nije opasna.

Za liječenje gripe vrijedi pravilo da ostanemo kod kuće, pijemo dovoljno tekućine i ublažavamo simptome.

Kod preležavanja gripe ne treba doduše sve vrijeme biti u krevetu, ali bar u vrijeme groznice i lošeg opšteg stanja tijela ne preporučuju se veća fizička i psihička opterećenja.

Nakon što se gripa preboli, takođe se preporučuje da se uobičajene dnevne aktivnosti započinju postepeno. Naročito treba paziti zimi; hladan vazduh može, naime, izazvati napade kašlja i teškog disanja, jer virusi oštećuju sluznicu disajnog sistema koja inače služi kao zaštita od čestica prašine i od virusa.

Kada posjetiti ljekara?

Gripu zapravo možemo preboljeti bez odlaska u ambulantu. Ljekar će ocijeniti da li možda teži tok bolesti zahtijeva bolničko liječenje, ali inače neće propisati nikakve posebne lijekove; gripa je naime virusna infekcija kod koje liječenje antibioticima nema nikakvog efekta.

Posjeta ljekaru je potrebna samo ako ne uspijemo sniziti temperaturu, imamo osjećaj gušenja, odnosno teškog disanja ili ako se pogorša osnovna bolest. Ljekara, takođe, moramo posjetiti ako smo se već osjećali bolje, ali se onda ponovo povisila temperatura i počeli smo iskašljavati gnojni sputum. Vjerovatno se razvila dodatna bakterijska infekcija za koju će ljekar propisati odgovarajuće antibiotike.

Liječenje gripe obično traje od 7 do 10 dana

Kod dobrog rada imunološkog sistema i opšte kondicije, trajanje gripe je u pravilu kraće, a tok bolesti lakši. Kod male djece, starijih osoba i osoba s hroničnim bolestima gripa može imati teži oblik i duže trajati. Teži tok gripe je moguć i onda kad se prvi put inficiramo pojedinim podtipom gripe; naime, svake godine gripu uzrokuje više podtipova virusa.

Lijekovi protiv gripe

Liječenje virusne infekcije antibioticima nema smisla, stoga za liječenje gripe nema posebnih lijekova; možemo, međutim, liječiti simptome infekcije.

Na tom području možemo izabrati jedan od brojnih analgetika koji će olakšati bolove, a bržem oporavku doprinosi i jačanje imunološkog sistema. Posljednjih godina ima sve više dokaza da bioaktivni polisaharidi snažno podstiču rad imunološkog sistema, što omogućava bolju i bržu odbranu organizma od infekcije virusima prehlade i gripe.

Prirodno liječenje gripe

Pri primjeni ljekovitih biljaka i lijekova proizvedenih od njih moramo biti oprezni, jer mogu sadržavati tvari koje nepovoljno djeluju u kombinaciji s drugim lijekovima. Uvijek je sigurnije uzimati lijekove sa samo jednom aktivnom supstancom; kod kombinacije više ljekovitih sastojaka teško je, naime, predvidjeti kako će zajedno djelovati. U svakom slučaju, lijekove treba kupovati u apoteci, jer o mogućim neželjenim dejstvima tamo možemo upitati farmaceute koji imaju odgovarajuću obrazovanje.

Sprečavanje gripe

Gripa se prilično efikasno i sigurno može spriječiti vakcinisanjem. Vakcinisanje se vrši u novembru ili decembru, još prije nego što se gripa pojavi, a vakcinisanje se ponavlja svake godine. Vakcina naime ne garantuje dugotrajni imunitet, a djeluje samo protiv onih podtipova virusa gripe koji su prisutni u vakcini. Svake godine među nama kruže drugačiji podtipovi virusa i zato se svake godine mijenja sastav vakcine.

Iako je vakcina vrlo bezbjedna, ipak nije 100% efikasna i može se dogoditi da obolimo od gripe uprkos vakcinisanju. Kod starijih osoba efikasnost sprečavanja gripe nakon vakcinisanja se smanjuje, međutim, to još ne znači da je vakcinisanje besmisleno.

Vakcinisanjem se sprečava težak tok gripe, smanjuje se broj potrebnih boravaka u bolnicu i sprečava pojava bakterijske pneumonije.

Od virusa gripe i prehlade možemo se zaštititi i tako da se ne zadržavamo u zatvorenim prostorijama; naime, suh vazduh u njima isušuje sluznicu i time omogućava lakši ulazak virusa u tijelo. Pametno je izbjegavati i prostorije u kojima je puno ljudi, jer postoji veća vjerovatnoća da je neko od njih već bolestan.

Prvenstveno moramo paziti na to da održavamo dobru tjelesnu kondiciju i imamo uravnoteženu prehranu, te dovoljno spavamo i odmaramo se; samo tako će naš imunološki sistem biti snažan i suočavaće se sa svim virusima i bakterijama koji nam prijete.