Šetnja po hladnom vremenu je veoma korisna za izgradnju i jačanje imuniteta, ipak, kada su bebe u pitanju, treba biti oprezan.

Djeca do druge godine sklonija hipotermiji i organizam im lakše gubi toplotu, tako da ih za šetnju treba obući slojevito u pamučnu odjeću i pokriti ih, jer leže, pa im je hladnije.

“Već sa mjesec dana beba i po zimi može da ide napolje, ali ako je u pitanju nedonošče, šetnje je bolje odgoditi kad su napolju minusi. Bebi treba povremeno opipati ruke da se uvjerite da joj nije prehladno. Zimi je najbolje šetati oko podneva, a ne izlaziti kad je magla, mraz ili jaki vjetar. Ne treba šetati ni uveče”, pojašnjava pedijatar, dr Đovana Armano.

Takođe, dodaje da dnevna šetnja nikako ne podrazumijeva boravak u šoping centrima.

Tokom prvih zimskih izlazaka, bebama je dovoljno do pola sata, a kako beba raste, izlaske treba posetepeno produžavati. Djeca starija od dvije, tri godine mogu napolju biti i duže od jednog sata ako su fizički aktivna.

Bebama zimi u šetnji često curi nos, što je normalna reakcija na hladan vazduh. Tada im je potrebno brisati područje oko usana kako se vlažna koža ne bi oštetila. Iz istog razloga bilo bi bolje da beba nema dudu u ustima, jer se ispod nje skuplja slina.

“Najniža temperatura kad se može šetati zavisi od starosti bebe i vremenskih uslova. Skandinavci izlaze i na -15, ali mi nismo na to navikli. Ne bih preporučila da najmanji izlaze kad je ispod nule”, rekla je dr Armano.

Jedna od najčešćih grešaka koje roditelji prave je neadekvatno oblačenje djece – i to češće predebelo nego pretanko.

Bebe obavezno napolju moraju da imaju kapu, jer se 25 posto tjelesne toplote gubi preko glave, ali to ne znači da i u zatvorenom moraju da budu predebelo obučeni.

Tako može da dođe do oštećenja termoregulacionog sistema, pa će dijete kasnije biti zimogrožljivo i sklonije prehladama. Većoj djeci, koja skaču i trče, treba obući sloj manje, jer će se preznojiti, a odjeća treba da bude nepromočiva.

“Lako ćete prepoznati ako je bebi hladno. Plakaće, ruke će biti ledene, a može i da drhti. Ako roditelji uoče ove znake, dijete treba da odvedu kući, zagriju ga i daju mu topli napitak. Ako se beba duže vrijeme smrzava, može da klone, prehladi se, bude razdražljiva i postane osjetljivija na viruse i bakterije”, kaže dr Armano.

Fenomen nama stran: Spavanje na otvorenom…

U zemljama kao što su Švedska, Danska ili Island česta slika su nizovi kolica za bebe poredanih na trotoaru ispred kafića i restorana. Dok roditelji unutra ispijaju kafe i čajeve, njihovi potomci spavaju ušuškani na temperaturama ispod nule, čak i ako veje snijeg ili šiba vjetar. Isped jaslica i vrtića svakog popodneva načičkana su kolica sa uspavanim bebama.

Pitate se – ZAŠTO?

Ovo nije hir roditelja, već zvanična zdravstvena politika u ovim zemljama. Skandinavci su vaspitani tako da smatraju kako je boravak napolju u svim vremenskim uslovima dobar za njihovu djecu. Tako su radile njihove babe i majke, i tako rade i oni danas.

Osim što je dobro za imunitet, spavanje na hladnoći čini i da bebe bolje i duže spavaju, kažu skandinavski roditelji.

Po jednom istraživanju sprovedenom u Finskoj, optimalna temperatura za spavanje beba na otvorenom je -5 stepeni, mada mnogi roditelji kažu da svoju djecu ostavljaju napolju da spavaju i na nevjerovatnih -30 stepeni Celzijusa.