Tokom trudnoće ključno je kako ćete se hraniti, te je važno znati da nijedna vitaminska nadopuna, ma koliko bila kompletna, ne može u potpunosti zamijeniti kvalitetnu prehranu. Dokazano je da je mediteranski tip prehrane najbolji…

Ove nedjelje imate posljednju menstruaciju čiji se prvi dan uzima kao podatak za određivanje trajanja trudnoće.

Zatrudnjećete tek u vrijeme plodnih dana koji slijede iza menstruacije. Takvom računicom, trudnoća traje prosječno 40 sedmica.

Naime, ne može se sa sigurnošću znati tačan dan oplodnje, pa početak, odnosno prvi dan zadnje menstruacije, ljekar koristi za određivanje starosti trudnoće. Kasnije će se, na prvom ultrazvučnom pregledu (7. nedjelja), mjerenjem dužine bebice od tjemena do trtice (tzv. CRL) potvrditi tačno trajanje trudnoće i vjerovatni termin poroda. Tačnost izračuna je plus/minus 4 dana.

Prijevremeni porod smatramo onaj koji nastupi prije navršenih 37 nedjelja trudnoće, dok se prenošenjem smatra porođaj nakon navršene 42 sedmice trudnoće.

Tri tromjesečja trudnoće

Trudnoća se dijeli u tri perioda – tromjesečja. Prvo traje do kraja 13. nedjelje, kada se plod ubrzano razvija i rizik od spontanog pobačaja je najveći. Drugo tromjesečje traje od 14. do kraja 27. nedjelje trudnoće, a treće od 28. do 40. sedmice trudnoće.

Priprema za trudnoću: preporuke za prehranu

Vrijeme trudnoće jeperiod kada preispitujemo svoje životne navike pokušavajući jesti što zdravije. Prehrana je najbitnija za zdravlje, a potrebe za određenim vitaminima i mineralima značajno se povećavaju. Dokazano je da je mediteranski tip prehrane najbolji i osigurava dugovječan život. (Upravo se Italijani zbog takvog načina ishrane ističu kao najdugovječnija nacija na svijetu.) Tokom trudnoće ključno je kako ćete se hraniti , e je važno znati da nijedna vitaminska nadopuna, ma koliko bila kompletna, ne može u potpunosti zamijeniti kvalitetnu prehranu.

Hrana treba biti raznovrsna. Birajte cjelovite žitarice (sadrže vitamine B1 i B6, folnu kiselinu), te bijelu i plavu ribu (bogata jodom, omegom 3 i proteinima). Voće i povrće takođe je bogato vitaminima, vlaknima i vodom, te je posebno pogodno za međuobroke.

Uzimajte što manje šećera i soli. Maslac je isto tako bitan, jer sadrži vitamine topive u mastima – A, D, E i K, dok maslinovo ulje sadrži linolnu kiselinu koja se zagrijavanjem na visokoj temperaturi gubi, pa ga je poželjno konzumirati hladno. Izuzetno je zdravo bučino ulje koje se može koristiti u raznim salatama i prilozima. Budite oprezni s lanenim uljem, jer je vrlo lako kvarljivo.

Povrće je bogato vitaminom C, provitaminom A i folnom kiselinom (mrkva, špinat, zelje, paprika, luk, poriluk, peršin, endivija). Treba ga dobro oprati prije upotrebe, ne kuhati predugo, jer je folna kiselina osjetljiva na visoku temperaturu, odnosno termolabilna je, baš kao i vitamin C.

Uzimajte dovoljno tečnosti, prije svega običnu vodu. Zdravi su svježe iscijeđeni voćni sokovi ili svježa limunada zaslađena medom, a ne šećerom.

Prehrana bogata omega 3 masnim kiselinama ima važnu ulogu u smanjenju rizika od nastanka degenerativnih bolesti u kasnijem životu, budući da omega 3 djeluje na razvoj srca i krvnih sudova, na razvoj mozga i vida u dojenčadi i djece. Nalazi se u masnoj plavoj ribi, srdeli, inćunima…

Vitaminska nadopuna – da ili ne?

Brojna su protivrječna mišljenja u vezi s uzimanjem vitaminskih nadopuna u trudnoći i nema jedinstvenih naučnih dokaza o tome treba li ih rutinski uzimati u trudnoći. Izuzetak je folna kiselina (uzima se u prvih 12 sedmica), te željezo, u slučaju anemije.

Pažljivom procjenom doktora, vitaminske nadopune preporučuju se kod manjkave prehrane trudnice, te kod posebnih grupa trudnica koje imaju određeni rizik, poput vegetarijanki, potom trudnica s određenim bolestima crijeva s malapsorpcijom, trudnica koje nose više od jednog ploda, zavisnicama od alkohola ili drogama.

Tokom uredne trudnoće rastu potrebe za magnezijem, posebno u zadnjem tromjesečju. Namirnice bogate magnezijem su cjelovite žitarice, mliječni proizvodi, lješnjaci, orasi, mahunarke, krompir. Dnevne potrebe su 5 mg/kg tjelesne težine.

Prehrana bogata bjelančevinama i mastima otežava resorpciju magnezijuma, pa je unos prehranom većinom ispod 300 mg/dan, što je preporučena dnevna doza u nadomjesnim preparatima. Nema neželjenih učinaka pri takvoj oralnoj terapiji. Klinički se manjak manifestuje grčevima u listovima, a kod težeg deficita i prijevremenim trudovima.

Ukoliko vam je doktor preporučio uzimanje preparata magnezijuma ili kalcijuma, svakako ga uzimajte s dva sata razmaka od uzimanja preparata koji sadrže željezo, jer velike količine jednog i drugog utiču na apsorpciju magnezijuma. Minerale u tragovima, poput bakra i cinka, potrebno je uzimati uz preparate koje sadrže željezo, budući da utiču na resorpciju interakcijom.

Bitno je naglasiti da vitamini i minerali u visokim dozama mogu imati štetna djelovanja na organizam majke i fetusa, posebno vitamini A i D, koji pokazuju toksičan učinak kada se unose u pretjeranim količinama.

Tjelesna težina

Prirast tjelesne težine u trudnoći trebao bi biti između 11 i 15 kilograma. Kalorijske potrebe povećavaju se tek od 4. mjeseca trudnoće nadalje, i to neznatno za oko 200 do 300 dodatnih kalorija dnevno, ukoliko ste prosječne tjelesne težine. Ne treba unositi veću količinu hrane, već nastojati unositi hranu bogatu vitaminima, mineralima i vlaknima.

Koju hranu treba izbjegavati?

U trudnoći nemojte jesti svježe meso, termički neobrađeno, zbog opasnosti od zaraze toksoplazmozom.

Teleća jetrica ili proizvodi od jetrene paštete mogu štetiti vašoj bebi zbog visoke količine vitamina E, koji za embrij može biti štetan.

Poželjno je izbjegavati neprokuhano svježe mlijeko zbog opasnosti od listerioze, ali i neke vrste sireva, puput briea, camemberta i chevrea, koji se smiju konzumirati samo termički obrađeni.

U ovoj grupi su i sirova jaja (mogu sadržavati bakterije poput salmonele), sirove školjke (trovanje štetnim bakterijama i virusnim infekcijama), te svježa sirova riba (zaraza parazitima). Izbjegavajte i suši. Smijete ga konzumirati jedino ako je sirova divlja riba, koja se koristi u pripremanju sušija, najprije bila zamrznuta.

Treba ograničiti i količinu tune koju jedete, zbog većeg sadržaja žive. Svježa tuna je masna riba i sedmično su dovoljna samo dva odreska veličine dlana. Ostala masna riba poput lososa, skuše, pastrve i haringe može biti kontaminirana dioksinima i PC bifenilima.

Smiju li se piti kava i alkohol?

U što manjoj količini treba unositi kofein i teofilin (čaj). Treba znati da prirodnog kofeina, osim u kafi, ima i u čokoladi. Visok nivo kofeina rezultira niskom porođajnom težinom bebe u terminu, sa svim rizicima koji kasnije u životu mogu iz toga proizaći.

Ukoliko planirate trudnoću ili ste trudni, potrebno je izbjegavati alkohol i pušenje.

Ozbiljna posljedica opijanja u ranoj trudnoći je fetalni alkoholni sindrom (koji dovodi do zastoja rasta, abnormalnosti lica i vida, teškoća u učenju i ponašanju) ili pobačaj.

Alkohol bi trebalo uopšteno izbjegavati, ali ako se ipak odlučite popiti nešto, neka to ne bude više od jedne do dvije čaše vina sedmično, nakon prva tri mjeseca.

Hronične bolesti

Hronične bolesti trebaju biti pod nadzorom. Potrebno je da su dijabetes i bolesti štitnjače potpuno regulisani (TSH i glukoza u krvi), a lijekovi za povišen pritisak, epilepsiju i druge bolesti sigurni za korištenje u trudnoći.

Ne uzimajte lijekove i visokodozne vitamine na svoju ruku

Za svaki lijek koji pijete nužno se konsultujte s vašim ljekarom. Nemojte na svoju ruku uzimati visokodozne mulitivitaminske preparate, riblje ulje ili preparate s vitaminom A.

Folnu kiselinu početi uzimati prije trudnoće

Preparati folne kiseline korisni su za optimalan neuro razvoj djeteta. Preporučuje se početi uzimati folnu kiselinu od oko 800 mikrograma dnevno, dva mjeseca prije trudnoće. Ukoliko imate epilepsiju ili ste u prethodnim trudnoćama imali defekte neurorazvoja djeteta dnevna preporučena doza je 5 mg.

Imate li nasljednih bolesti, razmislite o genetskom savjetovalištu. Danas je više nego ikada genetika bitna i dostupna u dijagnostičkim i terapijskim postupcima u medicini.

Vegetarijanska prehrana u trudnoći

Vegetarijanska prehrana, ukoliko je pažljivo planirana i uravnotežena, nije prepreka željenoj trudnoći. Vegetarijanska populacija zdravija je i dugovječnija zbog niskog unosa zasićenih masti i holesterola, dok smanjen unos bjelančevina i alkalna hrana koče razvoj tumora.

Dnevni unos bjelančevina u trudnoći trebao bi biti od 60 do 70 grama, najčešće iz mahunarki, soje i graha. Vegetarijankama koje konzumiraju bjelančevine kroz mlijeko i jaja nije problem unos kalcija od oko 800 mg/dan. Dosta kalcija ima u zobi, bademima, orasima, brokuli i špinatu.

Prirodan izvor željeza za dnevne potrebe, od 10 do 30 mg, su soja, bundeva, zob, grašak, kvasac, smokva. Željezo iz hrane životinjskog porijekla apsorbuje se relativno dobro (20 posto), a iz hrane biljnog porijekla manje (10 posto).

Vitamini B12 i D

Vitamin B12 nalazi se u povrću. Ima ga ima u ribi, žumanjku i mlijeku. Dnevno se preporučuje 2,4 mikrograma vitamina B12, a velike dnevne doze folne kiseline mogu smanjiti njegovu koncentraciju u krvi. Takođe i vitamin C može smanjiti stvarnu koncentraciju vitamina B12. Vitaminska nadopuna folne kiseline kod vegetarijanki trebala bi sadržavati i B12.

Dnevna preporučena količina vitamina D je od 200 do 400 IU. Prirodno se nalazi samo u ribljim uljima, te se stvara u našoj koži prilikom izlaganja suncu. Potrebno je izlagati se suncu barem 10 do 15 minuta dnevno. Kod stroge vegetarijanske prehrane svakako treba osigurati dovoljan unos vitamina D.