Iako se pojedine kompanije u zapadnim zemljama sve više odlučuju na četvorodnevnu radnu sedmicu zbog produktivnosti radnika i usklađivanja poslovnog i slobodnog vremena, u RS će to još dugo biti nemoguća misija.

“Govoriti o novim trendovima u svijetu rada gdje je krajnji cilj postizanje veće produktivnosti radnika i manji psihološki pritisak na radnike, ali i posvećenost porodici, za naše poslodavce i našu sredinu je u sferi bajki”, kaže Mišićeva.

Ona kaže da jedan dio naše poslovne zajednice za produktivnost veže isključivo enormno opterećenje radnika, ulaganje u radnika doživljava kao nepovratan trošak, a ne kao stimulaciju kojom bi on bio motivisan, te mnogo kvalitetniji i produktivniji.

Mišićeva ističe da kod nas radnici ne da rade 40 sati sedmično, nego skoro pa dvije trećine radnika u realnom sektoru radi 50 sati sedmično, te dodaje da dodatni sati uglavnom nisu plaćeni. Ona tvrdi da postoje i kompanije koje paze na svoje radnike i poštuju zakonske propise, te da je skraćena sedmica moguća i kod nas.

“Mislim da bi pilot projekat mogao biti dobar, pa da mjeri produktivnost u okviru radne sedmice, te u okviru skraćene radne sedmice. Imamo dobrih kompanija i postoji mogućnost za tim. Kad bi neko ozbiljno razmišljao o tome, bila bih dio te priče”, pojasnila je Mišićeva.

Kako kaže Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, naše mašine, tehnika, te tehnologija kojom se radi to ne dozvoljavaju. On ističe da uvođenje četvorodnevne radne sedmice nije moguće, te da je RS od toga udaljena svjetlosnu godinu.

“Sve nam je na nuli, a mi pričamo o smanjenju radnih dana. Normalno je kada nešto imaš viška da smanjuješ, a kod nas svega manjka, sve u gubicima, sve u lošem stanju, male plate, a mi bismo još manje radili”, rekao je Škrebić.

On kaže da je priča o produktivnosti radnika demagogija i bacanje prašine u oči, jer nema para dok se ne zarade.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT, rekao je da su rađena istraživanja u pojedinim zemljama zanimljiva i pozitivna, te da se ne mogu preslikati na našu situaciju i da bi trebalo uraditi istraživanja u našim uslovima.

“Nema razloga da sumnjamo u istraživanja da je radnik produktivniji. Istraživanja su rađena u malo drugačijim uslovima nego kod nas, jer mi imamo drugačije radne navike, mentalitet i strukturu djelatnosti kojom se bavimo“, kaže Grabovac.

On ističe da kod nas postoji takva mogućnost u određenim branšama, u kojima bi takav pristup vjerovatno imao više smisla i donio bi veću produktivnost.

“Primjenjivo je u određenim djelatnostima gdje se vrše određene analize ili kod programera, tamo gdje imate cilj da do nekog datuma završite posao. To, recimo, nije moguće uvesti u hotelu, puno je faktora koji utiču na primjenjivost i potrebno je sprovesti ozbiljnije istraživanje za ozbiljnije rezultate“, rekao je Grabovac.

Izvor: nezavisne novine