Ako se malo dijete samoizoluje i osamljuje, naglo gubi sposobnost govora, ne reguje na poziv po imenu, ne može da zadrži pažnju duže vrijeme i ne reaguje dobro na bilo kakve promjene rutine, najvjerovatnije pokazuje rane znake autizma, jednog od pet poremećaja autističnog spektra.

Prve znake autizma najčešće primijete roditelji u prve tri godine djetetovog života.

Slične simptome kod svog sina, koji je tada imao dvije godine, primijetio je Aleksandar Kljajić iz Banjaluke, otac sada devetogodišnjeg dječaka Andreja.

Kljajić kaže da njegov sin sada pohađa drugi razred Osnovne škole “Georgi Stojkov Rakovski” u Banjaluci i da je nezamjenjiv prijatelj svojim školskim drugarima.

Ističe da su ga djeca u školi odlično prihvatila i vole da se druže s njim.

“Zadovoljan sam što je inkluzija djece s autizmom zaživjela i dala ovako dobre rezultate. Sada vrijeme provodi s vršnjacima, što je doprinijelo da se ugodnije osjeća u prisustvu druge djece. U subotu je učestvovao u trci Banjalučke trkačke lige i bio je drugi, a zbog toga su ga ponosni školski drugari nagradili velikim aplauzom”, rekao je Kljajić.

Dodaje da Andrej dosta slobodnog vremena provodi u Dnevnom centru Udruženja za pomoć licima s autizmom “Djeca svjetlosti” i da je u stalnom tretmanu kod logopeda, defektologa i psihologa.

“Imati dijete s autizmom nosi dosta odricanja i potrebno je dosta sredstava, jer morate vrijeme posvetiti samo njemu. Samo predan rad s djetetom koje ima autizam može da da pozitivne rezultate”, ističe Kljajić.

Svjetski dan svjesnosti o autizmu svake godine obilježava se 2. aprila s ciljem dizanja svijesti o ovom poremećaju, koji karakterišu abnormalnosti u socijalnoj interakciji i komunikaciji, kao i izrazito ograničena interesovanja i često ponavljanje radnji.

Širom BiH ovaj dan je juče obilježen puštanjem plavih balona, jednog od simbola autizma svugdje u svijetu.

Prema podacima iz 2018. godine najveće svjetske organizacije za autizam “Autism Speaks”, jedno od 59 djece ima dijagnostikovan poremećaj autističnog spektra.

Podaci Udruženja “EDUS – Edukacija za sve” iz Sarajeva govore da je 25,6 odsto djece u BiH u riziku da neće razviti svoj puni razvojni potencijal.

Karakteristično za autizam je da nema remisije ili povrata, on je ravnomjeran u svom intenzitetu tokom cijelog života.

Mirjana Kojić, predsjednica Udruženja za pomoć licima s autizmom “Djeca svjetlosti” iz Banjaluke, rekla je da zadnjih šest godina obilježavaju Svjetski dan svjesnosti o autizmu puštanjem plavih balona u nebo, koji su simbol autizma u svijetu.

“Želimo da skrenemo pažnju da su djeca i odrasli ljudi s autizmom među nama. Mnogi ne znaju kako da pomognu osobi s autizmom, a najveća pomoć je da ne okrećete glavu i da ih prihvatite”, istakla je Kojićeva.

U Udruženju “EDUS – Edukacija za sve” iz Sarajeva kažu da na ovaj dan za cilj imaju privući što veću pažnju javnosti te edukovati je o autizmu, prirodi poremećaja, životu s autizmom, potrebi i načinima podrške toj djeci i njihovim porodicama.

Nirvana Pištoljević, izvršna direktorica EDUS-a, kazala je da istraživački tim EDUS-a kontinuirano radi na razvoju novih instrumenata kako bi se unaprijedio sistem ranog rasta i razvoja u BiH.

U Centru za djecu i omladinu s posebnim potrebama “Los Roslase” u Mostaru ovaj dan obilježen je maskenbalom “Isti pod maskama”.

“Svi mi imamo svoje nedostatke, tako i ova djeca. Svi smo na neki način isti”, poručili su u “Los Rosalesu”.

Centar za autizam još nije otvorio vrata

Centar za autizam u Tuzli, prvi u BiH ovakve vrste koji bi okupljao autističnu djecu iz cijele zemlje, trebalo je da bude otvoren juče na Svjetski dan svjesnosti o autizmu, međutim to se nije desilo, a roditelji su ogorčeni što ih Vlada TK obmanjuje godinama.

Autizam je jedan od težih razvojnih poremećaja te roditelji 24 sata moraju brinuti o toj djeci. Jedna od njih je Alma Kasumović, koja ima autističnog sina od 18 godina.

“Najveća naša briga je šta će biti s tom djecom kad nas ne bude. Puno bi nam značio ovaj centar jer smo prepušteni sami sebi”, kazala je ova majka.

“Pored velikih obećanja Vlade TK da će ovaj objekat biti pušten u rad, mi smo izigrani. Ne može to više tako”, rekao je Meho Sadiković, predsjednik Udruženja roditelja djece – osoba s autizmom URDOSA Tuzla.

Predstavnici resornog ministarstva kazali su da ne znaju kada će biti nastavljena gradnja centar jer nema svih sredstava.

Izvor: nezavisne novine