Snovi su slike naših misli i emocija, odnosno priče koje naš mozak priča tokom spavanja. Najčešće su u pitanju zbirke isječaka, slika, osjećaja i sjećanja koja se nehotice javljaju tokom REM faze sna. Ljudi obično imaju višestruke snove koji kulminiraju kako se spavanje privodi kraju.

Pretpostavlja se da svi ljudi sanjaju, ali postoji mali dio populacije koji kaže da se nikada ne sjeća svojih snova.

S vremenom su se razvile različite teorije o tumačenju snova, ali prava svrha snova još nije poznata.

Istraživanja pokazuju da tokom prosječnog životnog vijeka ljudsko biće provede oko šest godina sanjajući što je oko dva sata svake noći.

Uprkos dugogodišnjim proučavanjima, još uvijek je teško odgovoriti na pitanje zašto ljudi sanjaju, zbog čega ovo pitanje ostaje jedno od najvećih neodgovorenih pitanja u društvenoj nauci. Istraživači su ponudili mnoge teorije – od konsolidacije pamćenja do emocionalne regulacije, ali ništa od toga ne može potpuno odgovoriti na ovo pitanje.

Psihologija snova

San svojom kompenzacijskom funkcijom pokušava ljudima ukazati na ono što svjesno ne žele ili ne mogu spoznati. Dobar primjer tome je poznati san u kojem vas neko prati. Ono što nas prati želi biti primijećeno i zato nam dolazi u snu. Trči za nama da bismo mu posvetili pažnju. U san nam se vraća sve ono pred čim u svakodnevnom životu zatvaramo oči.

Snovi su usko povezani sa psihologijom, a psiholozi kao najjači argument za važnost proučavanja snova navode upravo činjenicu da nam snovi pomažu riješiti svakodnevne probleme s kojima se susrećemo. Takođe, smatraju da snovi imaju određeno značenje. Ovo su samo neka od njih:

  • snovi izražavaju skrivene želje osobe,
  • snovi se javljaju tokom reorganizovanja misli i sjećanja,
  • snovi mijenjaju mentalnu šemu osobe,
  • u većini snova svjedočimo stvarima koje se događaju vizualnom ili slušnom percepcijom,
  • značenje sna od toga šta povezujete s njim.

Snovi su prisutni otkad postoji svijet. Stari Egipćani su vjerovali da su snovi komunikacija s višim silama, te da predstavljaju proročanstva o budućim događajima.

Međutim, tumačenje snova kao polje psiholoških nauka počelo je tek 1899. godine sa Sigmundom Freudom koji je objavio svoju knjigu “Tumačenje snova”, te tako postavio temelje za mnoge teorije o snovima. Iako se mnogi stručnjaci slažu s njegovim teorijama, neki još uvijek misle da snovi ništa ne znače, iako se mnogi ljudi nakon određenih snova bude s brojnim pitanjima o tome što im je san htio reći.

Sigmund Freud pretpostavljao je da su snovi sredstvo izražavanja nesvjesnih želja. Smatrao je da loši snovi dopuštaju mozgu da stekne kontrolu nad osjećajima koji proizlaze iz neugodnih iskustava.

Carl Jung, švajcarski psihijatar, sugerisao je da snovi nadoknađuju određene osjećaje u svijesti, odnosno da izražavaju nešto što se ne može jasno izraziti. Neke teorije pretpostavljaju da snovi izražavaju potisnute emocije.

Poznati austrijski psihoanalitičar i psihijatar, Heinz Hartmann, vjeruje da snovi omogućuju osobi da organizuje svoje misli, a njegovu pretpostavku podupiru brojne teorije.

“San nam prezentuje nešto pred čim u svakodnevnom životu zatvaramo oči.”
(Klausbernd Vollmar)

Kada sanjamo?

Često se krivo tumači da se snova ne sjećamo, jer ih nismo bili svjesni, odnosno jer smo bili u stanju nesvijesti, ali to je potpuno pogrešno. Kod sanjanja, stanje svijesti je prisutno, odnosno postoji svjesnost, te jako malo nesvjesnosti zbog čega upravo dolazi do poteškoća s pamćenjem.

Ako je u pitanju samo maštanje ili sanjarenje, nesvjesnost i svjesnost su u otprilike istom omjeru, pa se rijetko javljaju problemi s prisjećanjem. Uspoređujući sanjanje s budnim stanjem, uočavaju se mnoge razlike. Kada smo budni, prisutno je puno svjesnosti, a malo nesvjesnosti. Međutim, budna svijest je isprepletena s raznim stanjima svijesti koja se javljaju u snu.

Ukratko, noćni san i stanje budnosti su dvije krajnosti na istom kontinuumu. U snu je prisutno relativno malo svijesti, a mnogo podsvijesti dok je u stanju budnosti prisutno mnogo svijesti, a malo podsvijesti. Sva se ostala stanja nalaze između.

“Čista je savjest mekan jastuk za počinak.”
(njemačka narodna)

Kako nam snovi mogu pomoći?

Ljudi često snove krivo tumače pokušavajući u njima pronaći različite odgovore na pitanja o budućnosti. Međutim, snove uvijek treba tumačiti u odnosu na trenutno stanje osobe i lične osobine ličnosti. Ako se na taj način pristupi snovima, oni nam mogu pomoći:

  • prepoznati skrivene osjećaje i misli koje stoje na putu našem razvoju,
  • prepoznati samouništavajuće i ometajuće obrasce ponašanja, te ih nadomjestiti pomoću odgovarajućih stavova,
  • ukloniti rane i strahove iz prošlosti,
  • na način da nam ukazuju na nove strategije djelovanja i načina ponašanja,
  • na način da nam ulijevaju nadu i da nas razvesele.

Tumačenje snova

Najpoznatiji njemački stručnjak za snove i diplomirani psiholog Klausbernd Vollmar u svojoj knjizi Mudrost snova pokušava ljudima objasniti kako razumjeti snove i ispravno ih tumačiti. Više od trideset godina se bavi razumijevanjem snova i često naglašava da je važno biti svjestan da snove možemo iskoristiti za rješavanje određenih problema s kojima se susrećemo u svakodnevici.

Takođe, naglašava da kod tumačenja vlastitih snova prvenstveno treba:

  • obratiti pažnju na osjećaje koje san u nama izaziva,
  • pronaći neke asocijacije iz svakodnevice koje bi mogle objasniti zašto nam se javlja takav sadržaj u snu,
  • tumačiti san na subjektivnom nivou,
  • obratiti pažnju na smjernice ili uputstva vezane za mogućnosti i rješavanje problema,
  • upitati se što nam san želi reći i zašto se javlja u ovom trenutku života,
  • razmisliti za koje nas promjene u svakodnevnom životu nadahnjuje san.

Na prvi pogled, sve ovo izgleda jako zahtjevno, ali, uz malo vježbe je moguće ove korake savladati. San nam svake noći predstavlja zapostavljenu perspektivu naših problema s kojima smo se prethodnih dana borili, te nam nikada neće otvoreno i direktno reći što nam je činiti.

Na primjer, ako vidite u snu kako bjesnite na sve oko sebe, ujutro ćete se probuditi i vjerovatno vam neće biti jasno zašto ste bili toliko agresivni. Trebali biste sebi postaviti pitanje – koje se to „ja“ u vama javlja?

Autor i psiholog Klausbernd Vollmar savjetuje ljudima da prihvate taj san kao besplatnog terapeuta koji vas posjećuje svaku noć zato što vam pokazuje ono „ja“ koje u sebi očajnički potiskujete. To ne znači da biste u stvarnosti trebali iskazati agresivnost kada god se osjetite ljutito, već da biste si trebali posvijestiti da takve emocije u tom trenutku potiskujete umjesto da naučite adekvatne metode suočavanja s njima i riješite ih na miran način.

“Naše snove možemo realizovati tek u trenutku kada se odlučimo iz njih probuditi.”
(Josephine Baker)