Od Velikog ponedjeljka do Velike subote, ovako treba provoditi posljednju sedmicu do najvećeg hrišćanskog praznika…

Pred nama je veliki hrišćanski praznik Vaskrs. Dijeli nas samo nedjelja dana od velikog slavlja. Ta nedjelja je kod Srba poznata kao Strasna, Stradalna ili Velika nedjelja, tokom koje se strogo praznuje i posti.

Evo koja pravila i običaji važe za naredne dane:

Strasni ponedjeljak

Ovim danom počinje sedma nedjelja posta. Po crkvenom predanju, naziv Velika ova sedmica je dobila zbog toga što je u ovoj nedjelji Isus Hrist učinio velika djela.

Isus je uništio smrt, pobijedio grijeh i skinuo prokletstvo sa ljudskog roda, čime mu je otvorio put ka raju. Naziv “Strasna” ova nedjelja je dobila, jer su u ovim danima pojačane molitve, bdijenja, kao i post.

Interesantno je da ovaj naziv potiče još iz toga što se, prema narodnom predanju, u istočnoj Srbiji i Leskovačkoj Moravi u ovoj nedjelji, supružnici suzdržavaju od bračnih obaveza. Na Kosovu postoji naziv i Strašna nedjelja, jer se farbaju vaskršnja jaja od kojih se prvo zove strašnik. Ono je značajno, jer po narodnom vjerovanju, može da odagna strah i razbije gradonosne oblake.

Ova nedjelja je radna. U njoj se vrše velike pripreme za najveći praznik, Vaskrs, kada se ništa ne radi tri dana.

Strasni ili Zavaliti utorak

Ova nedjelja ima i naziv “Zavalita”, kako je nazivaju u jugoistočnoj Srbiji. Na ovaj dan se strogo postilo, što je značilo da se jednom u toku dana okusi nešto sasvim malo, poput vode ili kafe.

Ove nedjelje je i stoka bila izložena postu. Karakteristično za ove dane je i to što se više ne čuje pjesma kao u Cvjetnoj nedjelji niti se igra kolo. Razlog je Isusovo stradanje, koje će se desiti na Veliki petak.

U ovim danima se iz tog razloga, ljudi posebno posvećuju dobrim djelima.

Velika srijeda

Ovo je posljednji puni radni dan u nedjelji. Bilo je zabranjeno da žene šiju, baš kao i u Cvjetnoj nedjelji. Takođe su ljudi nastojali da na ovaj dan stoku dobro obezbijede hranom, kako bi se u predstojećim danima posvetili prazničnim običajima.

Ponegdje se i na veliku srijedu farbaju jaja. U kućama koje su u žalosti, jaja se boje u crno i nazivaju se kaluđeri.

Veliki četvrtak

Ovaj dan je u potpunosti posvećen ratarstvu. Svi radovi su zabranjeni osim sijanja lubenica. Vjerovalo se da će lubenice, ako se posiju na ovaj dan, biti napredne.

Veliki petak

Na ovaj dan, prema jevanđelju, desilo se veliko stradanje Isusa Hrista. Ovo stradanje se naziva još i iskupnina, jer je Isus time iskupio ljudske grijehe.

Veliki petak se još naziva i “petak stradanja”, a podrazumijeva najstrožiji post. Na ovaj dan i danas farbamo jaja i to je najveći običaj kojem se svi raduju.

U banatskim selima bio je običaj da se u crkvama čuva Hristov grob. Uglavnom su to radili muškarci koji su završili vojsku, a smjenjivali su se sve do Vaskrsa. U crkvama se iznosi plaštanica Isusa Hrista.

Velika subota

I na ovaj dan se ponegdje farbaju jaja. Inače, velika subota se u okolini Leskovca, naziva još i dugačka subota, jer opominje na duge Isusove muke na raspeću.

U Bosanskoj krajini i Hercegovini, ovaj dan, na koji se jaja farbaju u crveno, se naziva još i crvena subota. Razlog leži u vjerovanju da su jaja u trenutku Isusovog vaskrsnuća postala crvena.

Zato se ova boja najviše i koristi pri oslikavanju. Na veliku subotu se mijesi Vaskršnjak, obredni kolač, koji se kiti bosiljkom i utisnutim slovom. Ovaj kolač je ukrašavan i jajima od kojih se jedno, bielo, stavlja u sredinu, a njima se na Vaskrs deca međusobno daruju.